Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca koja ima sociološke, kulturne, vjerske i pravne posljedice i kojem je osnovna funkcija osnivanje obitelji. Pravne osnove prema kojima brak prestaje, bez obzira na oblik u kojem je skopljen su smrt bračnog druga, proglašenje nestalog bračnog druga umrlim, poništaj ili razvod. U radu je pažnja bila posvećena razvodu i poništaju kao pravnim osnovama koje su detaljno uređene u Obiteljskom zakonu. Poništaj braka je obiteljskopravna sankcija za slučajeve brakova koji su sklopljeni protivno odredbama o pretpostavkama za valjanost braka jer takvi brakovi nisu u interesu društvene zajednice i pravni poredak ih ne može štititi. Do poništaja braka u praksi dolazi rijetko, puno češće dolazi do razvoda koji je kao osnova prestanka braka doživio značajne promjene kroz povijest, od načelne liberalnosti u rimskom pravu do gotove nemogućnosti razvoda braka pod utjecajem kanonskog prava, pa do suvremenog uređenja razvoda braka. U Hrvatskoj će se brak razvesti ako su to predložila oba bračna druga na temelju sporazuma, ako se utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni i ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Najnovijim promjenama temeljnog obiteljskopravnog propisa uvedeni su novi pravni mehanizmi za roditelje u obliku obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije pomoću kojih se roditelje usmjerava na sporazumno uređenje pravnih posljedica razvoda, odnosno na postizanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Bez postignutog plana sporazumni razvod nije moguć, te će o pravnim posljedicama razvoda u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu odluku donositi sud. Pri tome je institut obiteljske medijacije namijenjen ne samo za rješavanje prijepora koji se tiču djece, već u tome postupku članovi obitelji mogu pokušati postići sporazum i o drugim spornim obiteljskopravnih prijeporima.