Glavne mjere za lišenje slobode u našem zakonodavstu su uhićenje, pritvor, istražni zatvor u domu i istražni zatvor. U ovom radu analizira se istražni zatvor u kaznenom postupku, materijalnopravne pretpostavke koje su potrebne za određivanje te supstiti, odnosno mjere kojima se može zamjeniti. U prvom dijelu govori se o pojmu istražnog zatvora te koja je njegova svrha. Istražni zatvor je najteža mjera procesne prisile koju država smije primjeniti u određenim slučajevima, odnosno kada su zadovoljene pretpostavke za izricanje, mora se koristiti kada je to zbilja nužno jer predstavlja najteže zadiranje u prava slobode svakog čovjeka, a o važnosti čovjekove slobode najviše nam govori Ustav RH, posebno u čl. 3. i čl. 22. Naziv istražni zatvor uveden je tek donošenjem Zakona o kaznenom postupku 2008. godine kao zamjena za dotašnji pritvor. Zatim se prelazi na materijalnopravne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora gdje se posebno govori o osnovanoj sumnji kao temeljnoj pretpostavci za određivanje istražnog zatvora, koja s vremenom sama po sebi više nije dovoljna, nego je uz nju potrebno postojanje i drugih mjera osiguranja, odnosno potrebno je postojanje i nekog od istražnozatvorskih razloga, a to su obligatorni istražni zatvor, bijeg okrivljenika, koluzijska opasnost, iteracijska opasnost, opasnost uznemiravanja javnosti i disciplinski istražni zatvor. Dalje se definira načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela kaznenog postupka, koje je pretpostavka za istražni zatvor u svakom pojedinom slučaju i sud bi uvijek pri odlučivanju o istražnom zatvoru morao procijeniti je li oduzimanje slobode razmjerno svrsi koja se njime želi ostvariti. Uz načelo razmjernosti dalje se govori o pravilima o trajanju istražnog zatvora, odnosno koji su rokovi za istražni zatvor do podizanja optužnice, mogu li se ti rokovi produljiti te koji su rokovi za trajanje istražnog zatvora do donošenja presude suda prvog stupnja i koje su iznimke za produljenje tih rokova. Zatim se dolazi do mjera kojima se zamjenjuje istražni zatvor, a to su mjere opreza koje se primjenjuju u slučajevima gdje se izbjegava određivanje istražnog zatvora kao najteže mjere ako se ista svrha može postići nekom od mjera opreza, zatim jamstvo kojim se okrivljeniku daje mogućnost da se brani sa slobode, uz uvjet davanja određene jamčevine te istražni zatvor u domu koji se određuje u posebnim okolnostima, uz koji se govori i o pilot-projektu elektroničkog nadzora u RH koji se pokazao kao vrlo koristan i učinkovit način kontrole.