Ovaj rad bavi se kaznenopravnim posljedicama nepridržavanja mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Povod za pisanje ovoga rada bila je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. U uvodu rada opisan je možebitan utjecaj globalizacije na širenje, ali i na sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti, te sama bolest COVID-19 i virus koji je uzrokuje, te vremenske odrednice bitne za razumijevanje kronologije razvoja pandemije. Analizirana su kaznena djela koja se tiču zaraznih bolesti i s njima povezanih okolnosti. Najvažnije kazneno djelo koje se izravno tiče širenja zaraznih bolesti nalazi se u članku 180. Kaznenog zakona pod nazivom Širenje i prenošenje zarazne bolesti. To se kazneno djelo nalazi u glavi devetnaestoj Kaznenog zakona koja uređuje kaznena djela protiv zdravlja ljudi. Osim kaznenog djela iz članka 180., analizirano je i kazneno djelo iz članka 192., Teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi, koje propisuje kvalificirane oblike kaznenih djela protiv zdravlja ljudi. Nadalje, spomenuto je i kazneno djelo pod nazivom Lažna uzbuna iz članka 316. Kaznenog zakona koje nije izravno povezano s širenjem zaraznih bolesti, ali je vezano za popratne društvene pojave koje su bile aktualne u vrijeme pandemije. Najveći dio rada tiče se Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je, u povodu epidemije, odnosno pandemije bolesti COVID-19, doživio brojne izmjene i dopune koje su stupile na snagu 18. travnja 2020. Upravo zato ovaj je rad vrlo aktualan, a analiza mjera koje propisuje taj Zakon usmjerena je prvenstveno na one odredbe koje se odnose ili se potencijalno mogu odnositi na bolest COVID-19. Što se samih mjera tiče, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje četiri vrste mjera; opće, posebne, sigurnosne i ostale mjere. Osim sadržaja samih mjera, veoma su bitne, i u radu podrobno analizirane, i kaznene odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima se određuju novčane kazne za nepoštivanje tim Zakonom propisanih mjera.