Zajedničko unutarnje tržište jedna je od najbitnijih karakteristika Europske unije. U svom dugom i kompliciranom nastajanju, Unija je uvijek isticala da je razvoj tog unutarnjeg tržišta njen osnovni zadatak, a stoga su i ciljevi porezne politike EU neraskidivo povezani sa tim zadatkom. Štetna porezna konkurencija i agresivno porezno planiranje odavno su u EU identificirani kao faktori koji onemogućavaju slobodnu trgovinu, odnosno kretanje roba i usluga na tržištu Unije, a porezna politika EU te faktore nastoji likvidirati, i to među ostalim, harmonizacijom poreza na dobit poduzeća, i to još od 1960-ih godina. Stoga je Europska komisija prvo 2011. godine, a zatim i 25.10.2016. godine, predložila uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u dva koraka: prvi je usvajanje zajedničke porezne osnovice, odnosno jedinstvenog način izračuna prihoda i rashoda u svim državama članicama, dok bi se sama CCCTB počela primjenjivati tek u kasnijoj fazi i značila bi konsolidaciju i raspodjelu dobiti među svim državama članicama u kojima grupa poduzeća posluje, a prema točno određenoj formuli. Svaka država članica i dalje bi zadržala potpuno pravo samostalnog određivanja stope poreza na dobit na svom teritoriju. Kao ciljeve primjene CCCTB-a Europska komisija navodi uklanjanje dvostrukog oporezivanja, povećanje porezne sigurnosti, rješavanje problema pristranosti pri zaduživanju u odnosu na vlasnički kapital u poreznom sustavu, ali i uklanjanje neusklađenosti među nacionalnim sustavima koje se agresivnim poreznim planiranjem trenutačno iskorištavaju. Uz to, uklonit će se i režimi transfernih cijena i preferencijalni režimi, sadašnja primarna sredstva za izbjegavanje plaćanja poreza. Međutim, kao i 2011. godine, vidljiv je otpor država članica prema implementaciji Direktive, i iz ovog rada vidljivo je da je vrlo vjerojatan razlog tome, uz gubitak određenog suvereniteta u određivanju porezne politike država članica, i nedostatak točnih procjena o tome kako bi implementacija djelovala na gospodarstvo pojedine države članice, ali i na Europsku uniju generalno. Europska komisija je istodobno sa prijedlogom Direktive objavila i službenu Procjenu učinka implementacije iste, i iz te se procjene da iščitati da bi ukupan ekonomski rezultat bio, ako ništa drugo, a onda proračunski neutralan, uz uvjet da države članice prilagode porezne stope poreza na dobit. Europska komisija vidi i brojne druge prednosti primjene CCCTB-a, kao što su smanjenje administrativnih opterećenja, troškova usklađivanja s propisima i porezne prepreke za prekogranične, multinacionalne tvrtke u EU. Ostaje pitanje da li će te prednosti, ma kako realno zvučale, biti dovoljne da CCCTB zaista zaživi, pogotovo u ovakvom obliku u kojem je sada predložena.