Svrha ovoga rada je prikazati razvoj kaznenih djela protiv spolne slobode. Razvoj je prikazan kronološkim redom, a obuhvaća i okolnosti koje su utjecale na promjene. Mijenjala su se inkriminirana djela, njihove definicije i kažnjavanje, a na promjene su utjecale različite društvene prilike i problemi uočeni u primjeni. Rad je zasnovan na proučavanju relevantne domaće i poredbene pravne literature, ali i na proučavanju dostupne sudske prakse. Prikaz razvoja kreće od staroga vijeka gdje nalazimo prve izvore prava pa ću, kao reprezentativni izvor, analizirati Hamurabijev zakonik. Razdoblje srednjega vijeka ima mnogo više pisanih izvora pa tako i na hrvatskom području nalazimo južnohrvatske dalmatinske statute i zbirke običajnog prava. Razdoblje novoga vijeka započinje revolucionarnim događajem koji ideje prenosi i u sferu zakonodavstva koje se počinje intenzivno mijenjati, no bitno je razdvojiti razvoj u kontinentalnim i anglosaksonskim zemljama koje imaju različite izvore prava, postupak, ali i različita teoretska shvaćanja pojedinih delikata. Tada se javlja feministički pokret koji je bitno pridonio pravima žena i osvijestio probleme rodno utemeljenog nasilja. Također se javljaju i međunarodni dokumenti koji jamče zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, cilj im je postići istu razinu ljudskih prava u svim državama, a utjecali su i na razvoj hrvatskog kaznenopravnog zakonodavstva. Prvi hrvatski kazneni zakon donesen je 1993. godine pod nazivom Krivični zakon Republike Hrvatske, no u kratkom je vremenu ukazao da su u kaznenom zakonodavstvu potrebne pravne, ali i terminološke promjene pa je već 1997. godine provedena reforma i donesen je novi Kazneni zakon čije su najvažnije novosti uvođenje rodne neutralnosti i irelevantnost postojanja bračne zajednice kod kaznenog djela silovanja. Druga velika reforma dogodila se 2011. godine kada je donesen novi Kazneni zakon. Do sada je izmijenjen pet puta, a na području kaznenih djela protiv spolne slobode najvažnije su posljednje izmjene koje su na snagu stupile 1. siječnja 2020. godine i cilj im je osnaživanje kaznenopravne zaštite od nasilja u obitelji, a s tim u vezi izmijenjena je i koncepcija u definiranju kaznenog djela silovanja. Izdvojit ću primjere iz sudske prakse na kojima ću pokušati odrediti tendecije kod odmjeravanja kazne počinitelja kaznenog djela silovanja te prikazati jesu li opravdane tvrdnje javnosti o praksi sudova. Iako su društvo i zakonodavstvo dostigli visoku razinu razvoja i moderna rješenja, kaznena djela protiv spolne slobode i dalje su raširena te je potrebno poduzeti daljnje mjere da se preveniraju. Za njihovu prevenciju, a osobito prevenciju kaznenog djela silovanja, bitni su kriminološki i viktimološki rezultati. Kriminološke metode omogućuju stvaranje klasifikacije silovatelja i praćenje kretanja počinjenih kaznenih djela, a viktimologija prikazuje posljedice koje ovo kazneno djelo ostavlja na žrtvi.