Abstract | Obilježena snažnim potresom u Zagrebu, 2020.godina je ponovno aktualizirala već godinama prisutnu tematiku koja se odnosi na zaštitu kulturne baštine, s naglaskom na zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. Republika Hrvatska, izazvana posljedicama tog istog potresa, bila je primorana zbog sigurnosti ljudi i osiguranja njihovih domova donijeti plan i program rekonstrukcije zgrada koje su oštećene u potresu te takav plan uobličiti u zakon. Takve rekonstrukcije, osim na brojne obiteljske kuće i zgrade diljem Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko Zagorske županije, odnose se i na nekretnine koje predstavljaju kulturno dobro. Upravo zbog potrebe za zaštitom povijesne cjeline grada te maksimalnog očuvanja izvornog oblika svih nepokretnih kulturnih dobara, u projekt obnove uključili su se arhitekti, urbanisti, povjesničari umjetnosti i ostali predstavnici srodnih struka. Glavno pitanje je kako provesti obnovu efikasno i sistematično, s naglaskom na specifičan pristup obnovi dobara od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Takva dobra su more, vode, šume, životinje, prirodni krajolik, ali isto tako i kulturna dobra. |