U ovom diplomskom radu obrađena su kaznena djela primanja mita i davanja mita iz članaka 293. i 294. Kaznenog zakona, s obzirom na njihov položaj u kaznenom zakonodavstvu Republike Hrvatske i sudskoj praksi. Također je bitan dio rada, osvrt na suzbijanje korupcije i podmićivanja u javnom sektoru. Primanje i davanje mita su koruptivna kaznena djela. Postoje brojne definicije korupcije, no u najširem smislu može se definirati kao svaka zlouporaba javnih ovlasti radi ostvarivanja privatnih probitaka. Republika Hrvatska konstantno se percipira kao jedna od najkorumpiranijih država u Europskoj Uniji, osobito s obzirom na stanje u javnom sektoru. Primanje i davanje mita su kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII. Kaznenog zakona). Zaštitni objekt ove skupine kaznenih djela su javne ovlasti, čije zakonito i učinkovito izvršavanje jamči ostvarivanje načela vladavine prava i jačanje povjerenja građana u institucionalni sustav. Ratio legis inkriminiranja većine kaznenih djela protiv službene dužnosti je suzbijanje korupcije kao nepoželjne društvene pojave. Kazneno djelo primanja mita je djelo pasivnog podmićivanja i pripada u službenička kaznena djela. Može ga počiniti samo službena ili odgovorna osoba. Pojavljuje se u tri osnovna oblika: pravo i nepravo pasivno podmićivanje te kao tzv. naknadno pasivno podmićivanje. Kod pravog pasivnog podmićivanja počinitelj izražava spremnost da za nagradu, koja može biti namijenjena i drugoj osobi, nezakonito postupa, dok kod nepravog počinitelj izražava spremnost da za nagradu obavi nešto što bi ionako morao obaviti, odnosno da ne obavi neku radnju koju ionako ne bi bio ovlašten obaviti. Kazneno djelo davanja mita, odnosno aktivno podmićivanje, vrlo često se pojavljuje uz pasivno podmićivanje kao tzv. delikti susretanja. Za razliku od primanja mita, ovo kazneno djelo može počiniti svatko, a ne samo službena ili odgovorna osoba. Pojavljuje se u dva osnovna oblika, kao pravo aktivno podmićivanje i kao nepravo aktivno podmićivanje. Uz njih, u zakonskom opisu kaznenog djela davanja mita propisan je institut tzv. neskrivljenog davanja mita, kako bi se olakšalo otkrivanje kaznenih djela podmićivanja. Naime kod takvih kaznenih djela postoji velika tamna brojka. Objekt radnje i pasivnog i aktivnog podmićivanja je mito. Njegova suština je „nepripadnosti“. Prema definiciji iz Kaznenog zakona „mito je svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost. Borba protiv mita i korupcije u Hrvatskoj još uvijek je na začetku. Što se tiče antikorupcijskih standarda, u formalnom smislu oni su prihvatljivi, no materijalni antikorupcijski standardi poput kodeksa ponašanja i obrazovanja o korupciji još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini. Na tim područjima postoji veliki prostor za kvalitativni i kvantitativni napredak.