Abstract | Obveznopravni odnos je takav društveni odnos u koji ljudi ulaze povodom činidaba, odnosno svaki društveni odnos koji ima gospodarsko-prometno značenje. Kada se jedna osoba obvezuje ispuniti činidbu osobi koja od nje traži ispunjenje dužne činidbe, oni stupaju u obvezni odnos. Pri uspostavljanju obveznog odnosa treba postupati sukladno općim načelima obveznog prava, a to su načelo savjesnosti i poštenja, načelo jednake vrijednosti činidaba, načelo zabrane uzrokovanja štete i načelo dužnosti ispunjenja obveze. Postupanje suprotno tim načelima može dovesti do prestanka obveznopravnog odnosa. Glavno obilježje svakog obveznopravnog odnosa je interes svih strana da se ostvari cilj, odnosno da se ispuni tražbina od strane dužnika i na taj način ostvari tražbina vjerovnika. Prema tome, najbolji način na koji može prestati obveznopravni odnos je ispunjenjem. Pravilnim ispunjenjem obveze ostvaruje se i glavni razlog i bit zbog kojeg je osnovan obveznopravni odnos. Razlozi koji dovode do prestanka obveznopravnog odnosa ispunjenjem manifestacija su ljudske volje. Ostali slučajevi u kojima manifestacija ljudske volje također ima utjecaj na prestanak obveznopravnog odnosa su kompenzacija ili prijeboj, raskid ugovora ili otpust duga. Obvezni odnos može prestati i nastupom slučaja neovisno o ljudskoj volji. Smrt jedne od ugovornih strana, protek vremena ili nemogućnost ispunjenja zbog događaja, okolnosti ili situacija na koje se ne može utjecati dovode do prestanka obveznog odnosa pri ćemu manifestacija ljudske volje nema nikakav utjecaj. Ovi slučajevi prestanka obveza smatraju se općim načinima prestanka obveznopravnog odnosa jer tako prestaju sve obveze bez obzira na pravne izvore. Zakonom o obveznim odnosima uređena su rješenja o prestanku pojednih ugovora, te situacije kada će ti ugovori biti raskinuti po samom zakonu. U trenutku kada dođe do prestanka obveznopravnog odnosa, prestaju glavna prava, ali i sporedna prava kao što su zalog ili jamstvo. Tako će cilj obveznopravnog odnosa biti u potpunosti ispunjen i njegova funkcija bit će ostvarena tek onda kada sve obveze iz odnosa utrnu. Također, prilikom prestanka obveznog odnosa jedna od ugovornih strana može ostvariti pravo na naknadu štete, što predstavlja jednu od pravnih posljedica raskida ugovora. Kao posljedica raskida ugovora javlja se i obveza restitucije ili obveza povrata primljene tražbine. Ovisno o tome koliki dio obveze je ispunjen postoji jednostrana i dvostrana restitucija, pri ćemu se primjenjuju pravila o jednostranom ispunjenju obveze, odnosno pravilima o ispunjenju dvostranoobveznih ugovora. |