Rad je usmjeren na davanje uvida u brojne spoznaje vezane uz područje vršnjačkog nasilja s posebnim naglaskom na odnos socioekonomskog statusa s vršnjačkim nasiljem, koje kod djece predstavlja ozbiljno kršenje prava djeteta, pri čemu može biti značajno ugrožen djetetov psihički, emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj. U uvodnom dijelu analizira se pravna regulacija zaštite djece od nasilja na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Posebno poglavlje posvećeno je vrstama vršnjačkog nasilja, sudionicima, rizičnim faktorima za pojavu nasilja među djecom, socioekonomskom statusu djece koja sudjeluju u vršnjačkom nasilju, posljedicama nasilnog ponašanja među vršnjacima te preventivnim programima na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Uzimajući u obzir brojna istraživanja provedena u Hrvatskoj i svijetu koja nam govore koliko je nasilje među vršnjacima raširena pojava, u ovom radu provedena je analiza dokumentacije odnosno statističkih izvješća Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u razdoblju od 2015. do 2018. godine, kako bi se dobio odgovor na postavljeni specifičan cilj istraživanja kojim se želi ispitati zastupljenost određenog socioekonomskog statusa obitelji i prijavljenog vršnjačkog nasilja na području Krapinsko-zagorske županije. Prikazani rezultati dobiveni su primjenom dvaju upitnika: Vršnjačko nasilje djece- VND i Socioekonomsko stanje obitelji – SSO, izrađenih za potrebe ovog rada. U analizi podataka je korištena deskriptivna statistika, (frekvencije i postotak) pri čemu su prikupljeni podaci obrađeni u Excelu tako da se dobije frekvencija i postotak učestalosti odgovora na tražena pitanja. Rezultati koji su dobiveni pokazuju da se vršnjačko nasilje pojavljuje u društvu bez obzira na ekonomski status obitelji odnosno da li je taj status slabiji, prosječan ili iznadprosječan. Također se nasilje pojavljuje u obiteljima gdje su počinitelji vršnjačkog nasilja bili izloženi samom nasilju te oponašaju na taj način, naučen obrazac ponašanja. Slijedom navedenog, nalazi ovog istraživanja mogu dati dio doprinosa u razumijevanju tematike vršnjačkog nasilja i povezanosti socioekonomskog statusa obitelji s vršnjačkim nasiljem te jačanju svijesti samog društva.