Postupak zasnivanja posvojenja pokreće i vodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu ili boravištu djeteta. Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelji. Centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta među potencijalnim posvojiteljima koji su upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete. Pretpostavke za zasnivanje posvojenja na strani djeteta nazivaju se još i pasivna adoptivna sposobnost. Posvojenje se ne može zasnovati ako nije u skladu s dobrobiti djeteta. Da bi se dijete moglo posvojiti, potreban je i pristanak djetetovih roditelja. U slučaju da roditelji odbijaju dati pristanak za posvojenje, centar za socijalnu skrb ih je dužan upozoriti da isti može biti nadomješten odlukom suda, nakon što istekne rok od tri mjeseca. Ako je dijete navršilo dvanaest godina života, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak. Postupkom posvojenja nastaje novi pravni odnos između posvojitelja i posvojenika. Posvojenjem nastaje među posvojiteljem i njegovim srodnicima s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. Aktivna adoptivna sposobnost predstavlja skup pretpostavki koje posvojitelja čine podesnim i sposobnim za ulogu posvojitelja. Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina, a ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina. Tako prema Obiteljskom zakonu posvojiti ne može osoba koja je lišena prava na roditeljsku skrb, koja je lišena poslovne sposobnosti ili čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu. Najčešći razlozi zbog kojih se ne realizira posvajanje djece s ispunjenim pravnim pretpostavkama za posvajanje su zdravstvene ili razvojne poteškoće, više braće ili sestara, etničko podrijetlo te dob djeteta. Kako djeca ne bi odrastala u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, najvažnije je ubrzavanje postupaka oduzimanja roditeljskih prava za djecu za koju je nadležni centar za socijalnu skrb utvrdio da se ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji. Okolnosti ukazuju na činjenicu da bez obzira što postoje zakonske regulative i djeca koja se mogu posvojiti, praksa posvajanja djece u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini.