U ovom radu riječ je o poreznim prekršajima, kaznama te fenomenu poreznog duga. Pokušala sam ukratko, ali detaljno, temeljem znanja, odnosno sintetiziranjem gradiva stečenog tijekom studija te pomoću nastavnih i znanstvenih materijala, kao i stručnih članaka prenijeti što su to zapravo porezni prekršaji, koje su kazne za takve prekršaje te istaknuti specifičnosti prekršajnog postupka u poreznim stvarima. Svi se kroz život susreću s porezima, na izravan ili neizravan način te su oni neizbježni u našem svakodnevnom životu. Nažalost, građani poreze doživljavaju negativno te se određeni broj građana Republike Hrvatske odlučuje za ilegalno ili legalno izbjegavanje same porezne obveze. Takvo izbjegavanje, kao što su na primjer neizdavanje računa, nevođenje poslovnih knjiga, nedopuštanje poreznog nadzora, neiskazivanje činjenica predstavljaju porezne prekršaje i rezultiraju kaznama, a posljedično i neplaćenim porezima. Kazne za porezne prekršaje variraju po visini, ovisno o tome radi li se o lakšim, težim ili najtežim poreznim prekršajima. Prekršajni postupak u poreznim stvarima je vrlo jednostavan zbog manje hijerarhije donošenja odluke o samoj stvari, odnosno zbog prvostupanjskog vijeća prekršajnog postupka te drugostupanjskog Visokog prekršajnog suda. Zakonom su definirani predmeti, isprave, mjere, radnje, načela te subjekti samog prekršajnog postupka. Uz vijeće prekršajnog postupka te sami Visoki prekršajni sud, osnovan je Samostalni sektor za financije istrage, poznat kao SSFI. Takav sektor bavi se otkrivanjem poreznih prijevara, nezakonito stečene imovine te suradnjom s obavještajnim agencijama. Uz česte porezne prekršaje, nerijetko nailazimo i na porezni dug koji je moguć kod pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost te samih građana. Radi se o dugovanju poreza i doprinosa za određene vrste poreza. No, bez obzira na kazne ili upozoravanja od strane Porezne uprave, dugovanja su česta pojava. Na kraju rada ćemo se dotaknuti i dobro poznate „liste srama“.