Tema završnog rada je institut državljanstva Europske unije. Prvo se objašnjava samo državljanstvo kao klasični pojam vezan uz državu i pripadnost državi te načini stjecanja i gubitka nacionalnog državljanstva. Dalje, razrađuje se ustanovljavanje samog državljanstva Europske unije. Ističu se ciljevi, karakteristike i bit samog državljanstva. Zatim stjecanje državljanstva EU-a koje je povezano sa stjecanjem nacionalnog državljanstva. Zatim se govori o pravima i obvezama zajamčenim građanima EU-a, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Najznačajnija između njih: pravo glasovati i biti biran na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima, pravo na dobru upravu, pravo na pristup dokumentima, pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu, pravo podnošenja peticije, diplomatska i konzularna zaštita. Kao važan instrument participativne demokracije građana Unije ističe se Europska građanska inicijativa, pomoću koje građani predlažu donošenje pravnog akta. Uloga Europskog parlamenta koji je zagovarao autonomno definiranje građanstva Unije te je zajedno s Vijećem i Komisijom donio Povelju o temeljnim pravima. Razrađuje se odnos nacionalnog državljanstva i građanstva EU-a te razlike između ta dva pojma. U pogledu aktivnog građanstva Unije obrađuje se program Europa za građane koji sa svrhom poticanja građana za promišljanje o zajedničkim vrijednostima. Za kraj, informiranost građana o pojmu građanstva EU-a te o pravima o čemu nam podatke pruža Eurobarometar. I prestanak građanstva Unije, ponovno vezan uz nacionalno državljanstvo, ali pod većim nadzorom Unije radi osiguranja prava svake osobe na jedno državljanstvo.