Pravo javne nabave je složen i sve važniji dio upravnog prava. Kod pravne prirode javne nabave potrebno je naglasiti da javna nabava sadrži elemente i javnog i privatnog prava odnosno da obuhvaća i elemete građanskog prava. Svaki zakonodavac u trenutku donošenja zakona ima određene ciljeve koje nastoji zadovoljiti. Tako u pravu javne nabave možemo izdvojiti dvije vrste ciljeva, a to su primarni i sekundarni ciljevi. Primarni ciljevi javne nabave obuhvaćaju ostvarenje tržišnog natjecanja, učinkovitost postupka i suzbijanje korupcije. Dok se sekundarni ciljevi javne nabave odnose na socijalne i okolišne ciljeve koji se zajednički nazivaju održivom javnom nabavom. Najbitniji dio ovog rada su vrste postupaka javne nabave gdje je bitno naglasiti da ne postoji jedan jedinstven postupak javne nabave. Pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske raspoznaju šest različitih javnonabavnih postupaka. Ti postupci su otvoreni postupak, ograničeni postupak, natjecateljski postupak uz pregovore, natjecateljski dijalog, partnerstvo za inovacije i pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje. Postupak javne nabave počinje istraživanjem tržišta koji je uvodni dio svakog konkretnog postupka javne nabave, kojim se javni naručitelj koristi kako bi što bolje i što preciznije ustanovio svoje potrebe, pa isto tako i predmet javnonabavnog postupka uz pomoć savjeta od trećih strana. Kod pripreme provođenja postupka važna je dokumentacija o nabavi koja je skup dokumenata čijom objavom javni naručitelj formalno započinje postupak javne nabave. Nadalje, tu nam se pojavljuje i institut podjele predmeta nabave na grupe kojim javni naručitelj predmet nabave velike vrijednosti može unutar istog javnonabavnog natječaja, podijeliti na nekoliko manjih grupa kako bi se omogućilo manjim gospodarskim subjektima lakše sudjelovanje u postupcima javne nabave. Potreban je jasan, nedvojben, potpun i neutralan način opisa predmeta nabave i detaljna tehnička specifikacija svih parametara kako bi ponuditelji mogli svoje ponude što detaljnije uskladiti sa zahtjevima javnog naručitelja. Uz to još nam se javljaju oznake kao javnonabavni alat koji je usko povezan s tehničkim specifikacijama i održivom javnom nabavom, vrlo važan je institut jamstva i podugovaranja. Nakon što su se obavile sve pripremne radnje za početak postupka javne nabave, javni naručitelj će objaviti poziv za nadmetanje, no prije toga mora odrediti rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Uređuju se kriteriji za odabir gospodarskih subjekata koji se dijele u tri kategorije, a to su: osnove za (obvezno ili neobvezno) isključenje gospodarskih subjekata iz postupka, propisivanje uvjeta sposobnosti i dokazivanje ispunjavaju li te uvjete gospodarski subjekti. Uvijeti sposobnosti dijele se još i na sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, ekonomsku i financijsku sposobnost i tehničku i stručnu sposobnost. Kod dokazivanja kriterija za odabir, najvažnije odredbe u dokazivanju su upravo Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odredbe o načinima dokazivanja, odredbe o normama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem i odredbe o oslanjanju na sposobnost drugih subjekata. Jedan od ključnih koraka u postupku javne nabave je podnošenje ponude. Ponuda je dokument kojim ponuditelj započinje svoje sudjelovanje u postupku. Postoje dva kriterija za odabir ponude, a to su kriterij najniže cijene i ekonomski najpovoljnija ponuda. U RH jedini kriterij za odabir ponuditelja prema Zakonu o javnoj nabavi je ekonomski najpovoljnija ponuda. Nakon što javni naručitelj odabere ponuditelja sklapa se ugovor o javnoj nabavi. Glavni preduvjet za sklapanje ugovora je donošenje upravnog akta, koji se naziva odluka o odabiru. Uz odluku o odabiru važne odluke javnog naručitelja u postupku javne nabave su i odluka o poništenju i odluka o nedopustivosti sudjelovanja. Na kraju javnonabavnog postupka ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.