Iako je javna uprava oduvijek bilo područje u kojem su tradicionalno dominirali muškarci, žene danas imaju sve vidljiviju i važniju ulogu u javnoj upravi. Broj žena u javnoj upravi danas varira diljem svijeta te dok su u nekim državama zastupljene na zadovoljavajućoj razini u drugima su gotovo nezastupljene ili nemaju potpuna politička prava te se žene još uvijek susreću s neravnopravnošću u pogledu vodećih pozicija, pozicija odlučivanja, manjim plaćama i drugim problemima. Cilj ovog rada je dati uvid u položaj žena u javnoj upravi kroz povijest što je prikazano kroz feminističke pokrete koji su obilježili borbu za ženska prava te položaj i stanje žena u javnoj upravi danas kao i probleme s kojima se susreću ali i preporuke za daljnje jačanje njihovih položaja. Ravnopravnost spolova kao jedno od temeljnih ljudskih prava važno je promicati i u okviru javne uprave. Osiguravanje i promicanje ravnopravnosti spolova u javnoj upravi od izuzetne je važnosti jer nema značaj samo za javnu upravu već i za društvo u cjelini budući da javna uprava služi građanima te kao takva daje primjer društvu koje ujedno i predstavlja. Stoga, cilj je ovog rada definirati ravnopravnost spolova, načine i alate za postizanje ravnopravnosti spolova te opisati utjecaj, izazove i prednosti ravnopravnosti spolova na javnu upravu kao i važnost ravnopravnosti spolova za poboljšanje položaja žena u javnoj upravi. Na kraju ovog rada daje se osvrt i na Švedsku kao jednu od država koja se nalazi visoko na ljestvici po postizanju ravnopravnosti spolova. Prikazane su i bitne reforme koje su dovele do poboljšanja ravnopravnosti spolova u Švedskoj te se kroz rad nastoji se prikazati švedska politika ravnopravnosti spolova u javnoj upravi, položaj žena u švedskoj javnoj upravi kao i feministička vanjska politika koju Švedska provodi.