Title Postpartalna depresija Title (english) Postpartum depression Author Maria Benarabi Mentor Draženka Ostojić (mentor)Mentor Marina Milić Babić (komentor)Committee member Draženka Ostojić (predsjednik povjerenstva)Committee member Marina Milić Babić (član povjerenstva)Committee member Tihana Jendričko (član povjerenstva)Granter University of Zagreb Defense date and country 2021-09-27, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Postpartalna depresija (PPD) je poremećaj rasploženja koji može započeti u trudnoći, pa sve do prvog mjeseca nakon porođaja. Simptomi ovog poremećaja manisfestiraju se depresivnim raspoloženjem, gubitkom interesa za aktivnosti koje su predstavljale užitak, pojačanim umorom, poteškoćama u ostvarivanju odnosa s djetetom, oscilacijama apetita te povlačenjem od obitelji i prijatelja. Simptomi narušavaju uobičajeno svakodnevno funkcioniranje te onemogućavaju prikladnu brigu o sebi i djetetu. Rizični čimbenici za razvoj PPD mogu biti biološki, opstetricijski/pedijatrijski te psihosocijalni, a socijalna podrška predstavlja izrazito važan zaštitni čimbenik. Uz PPD se često javljaju i komorbidni poremećaji, stoga je važno raditi probir i ostalih poremećaja kako bi se ženama pružila adekvatna pomoć. Jedna od karakteristika PPD je da u velikoj mjeri utječe na majku, dijete i na njihov međusobni odnos. Ključno je rano prepoznavanje kako bi se spriječile negativne posljedice. Liječenje uključuje farmakoterapiju, psihoterapiju ili kombinaciju te dvije metode, a često se koriste i metode poput savjetovanja i socioterapije. Socijalni radnici su jedni od stručnjaka koji sudjeluju u prepoznavanju i liječenju ovog poremećaja. U okviru sustava socijalne skrbi uloga socijalnog rada je definirana zakonodavstvom, a prava i usluge koje se priznaju oboljelim osobama i njihovim obiteljima mogu pomoći u smanjenju tereta vezanog uz PPD. U okviru zdravstvenog sustava socijalni radnici sudjeluju u rehabilitaciji žena s PPD. Cilj rada je pružiti uvid u majčinsku postpartalnu depresiju kao jedan od učestalih poremećaja raspoloženja.
Abstract (english) Postpartum depression (PPD) is a mood disorder that can occur during pregnancy or within one month postpartum. Symptoms include depressive mood, loss of interest in activities that used to be enjoyable, exhaustion, difficulties in establishing connection with a child, changes in appetite and withdrawal from family and friends. These symptoms impair normal daily functioning, proper selfcare and childcare. Risk factors can be biological, opstetricial/pediatric and psychosocial. Social support is known as important protective factor. Comorbid disorders often occur with PPD, therefore the screening for other disorders is very important in order to provide adequate help. One of
the characteristics of PPD is that it largely affects the mother, the child and their relationship. Early recognition of this disorder is key to prevent negative consequences. Treatment include pharmacotherapy, psychotherapy or a combination of these two methods. Methods such as counseling and sociotherapy are also often used. Social workers are one of the professionals involved in recognizing and treating this disorder. Within the social welfare system, the role of social work is defined by legislation. The rights and legal services provided to women and their families can help reduce the burden of PPD. Within the health system, social workers participate in the rehabilitation of women with PPD. The aim of this paper is to provide insight into maternal postpartum depression as one of the common mood disorders.
Keywords
Ključne riječi: postpartalna depresija
simptomi
komorbiditet
rizični čimbenici
socijalna podrška
liječenje
socijalni rad
Keywords (english)
Key words: postpartum depression
symptoms
comorbidity
risk factors
social support
treatment
social work
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:199:303377 Study programme Title: Social Work Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Closed access Terms of use Created on 2021-09-28 06:11:19
