Kodeks je skup načela o profesionalnom ponašanju. U literaturi se razlikuju etički kodeksi, kodeksi ponašanja i kodeksi normi i pravila. Etički kodeks navodi ključne vrijednosti i načela, općenitog je karaktera i ne bavi se primjenom vrijednosti u konkretnim situacijama, za razliku od kodeksa ponašanja od kojega se očekuje da se standardi ponašanja primjene u konkretnim, stvarnim situacijama. Kodeksi normi i pravila postavljaju konkretne zahtjeve vezano uz ponašanje službenika, te navode sankcije u slučaju njihovog kršenja. Također se razlikuju i dvije vrste oblika kodeksa. Forma deset zapovijedi sadrži kratko navedene temeljne etičke vrijednosti i načela koje službenici trebaju usvojiti, ne propisujući način provedbe kodeksa, a forma justinijanskog kodeksa podrazumijeva duži dokument koji detaljno uređuje etičko ponašanje i pravila ponašanja za javne službenike. U ovom radu je izložena usporedba etičkih kodeksa i kodeksa ponašanja zemalja OECD-a. Radi se o skupini aglosaksonskih zemalja (SAD, Novi Zeland i Kanada), skupini mediteranskih zemalja (Italija, Grčka i Španjolska), te azijskim zemljama (Japan i Koreja). Prva usporedba se temelji na općenitim činjenicama o etičkim kodeksima, kao što su datumi donošenja, forma i oblik kodeksa, tijela koja su ih donijela, te opis sadržaja. Druga usporedba se temelji na pet određenih elemenata. Prvenstveno, radi se o usporedbi općih odredaba kodeksa, gdje se uspoređuju opće obveze javne službe, ciljevi kodeksa i primjena kodeksa, zatim je navedena usporedba etičkih načela kodeksa. Treći element usporedbe je međusobni odnos službenika i odnos prema građanima, gdje se uspoređuju osobno ponašanje službenika, darovi i sukob interesa. U četvrtom dijelu se uspoređuju ostale aktivnosti koje javni službenici mogu obavljati, a u posljednjem dijelu se uspoređuju tijela nadzora nad primjenom kodeksa i ponašanjem javnih službenika, te eventualne disciplinske mjere.