Odgovornost kao pojam postoji od najranijih oblika društvenog uređenja i označava preuzimanje tereta za (ne) postignute rezultate. Diobom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast dolazi do međusobnog nadzora jedne vlasti prema drugoj. Uspostavlja se odnos provjera i ravnoteža, a posljedica toga je pojava političke odgovornosti. Politička odgovornost znači da je svaki dužnosnik osobno odgovoran i bez svoje krivnje prema tijelu ili građanima koji su ga izabrali ili imenovali. Ona predstavlja objektivnu odgovornost i to odgovornost za rezultat te je nepovezana sa stvarnim i deklariranim namjerama dužnosnika. Nositelji javne dužnosti odgovaraju za grešku koju učine i na taj način se želi spriječiti zlouporaba i pristranost, a povećati pažnja i savjesnost u obavljanju službe. Problem političke odgovornosti nije specifičan samo za Republiku Hrvatsku nego je poznat i u razvijenim zemljama zapadne europe. Sve se više razvija osjetljivost javnosti prema zloupotrebama javne vlasti za privatno dobro. Mnogobrojne afere koje se redovno događaju i otkrivaju u Republici Hrvatskoj smanjuju vjeru naroda u njihove političke predstavnike. Previše pogrešaka, a premalo volje da ih se prizna i snosi odgovornost za njih. Odgovornost Vlade u cjelini, a i ministara pojedinačno pred Saborom, jedan je od oblika kontrole rada najviših državnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj. Korupcija, sukob interesa, zloupotreba položaja i nepotizam neki su od temeljnih razloga za političku odgovornost dužnosnika u svim zemljama pa tako i Hrvatskoj.