Financiranje javnih potreba vrlo je važno kako bi se osigurao i održavao standard građana. Osim financiranja širokog kruga društvenih djelatnosti (predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, sport, socijalna skrb, udruge građana itd.), tu su općine i gradovi koji vode brigu i o uređenju naselja, prostornom i urbanističkom planiranju, komunalnom opremanju i sl. Uz navedeno, poželjno je njihovo sudjelovanje i u financiranju održavanja i gradnje kapitalnih objekata, koje uglavnom karakteriziraju visoki troškovi ulaganja te dugo razdoblje povrata uloženih sredstava. Kako bi se pribavila sredstva za financiranje javnih potreba zbog smanjenih proračunskih sredstava sve se više traže neki „vanjski“ izvori financiranja kao što su sredstva Europske Unije ali i nefiskalni izvori poput municipalnih obveznica i javno – privatnog partnerstva. Još uvijek najznačajniju ulogu u financiranju javnih potreba ima proračun kod fiskalnih instrumenata financiranja javnih potreba no značajne uloge imaju i izvanroračunski fondovi te javna poduzeća. S obzirom na gospodarsku situaciju potrebno je raspoloživa sredstva što racionalnije trošiti kako bi se iz njih izvukao maksimum za financiranje javnih potreba. Lokalne bi samouprave uz racionalno trošenje trebale pronalaziti što više novih boljih izvora i mogućnosti financiranja kako bi se povećao trenutno mali lokalni proračun, a k tome kako bi se osigurao barem onaj nužni dio za kapitalna ulaganja. Za svaki novi izvor ili neku mogućnost financiranja javnih potreba potrebno je prilagoditi i podržati taj instrument zakonima i ostalom potrebnom regulativom i propisima, naravno potrebno je izraditi i potrebnu metodologiju za taj instrument kao i upravno tijelo koje bi se bavilo problemima tog instrumenta ali i kako bi se mogao vršiti nadzor njegove primjene i promocija s druge strane.