Ekstremi u temperaturama, suše, poplave, povećanje razine mora, propadanje biljnih i životinjskih vrsta – sve su to posljedice globalnog zatopljenja. Negativni utjecaj tih posljedica sve više osjeća se u svakodnevnom životu jer obuhvaća sve sfere života na Zemlji, od zadovoljenja osnovnih životnih potreba bića na zemlji do ugroza na opstojnost nacija. Globalizacija i nagli razvoj industrije nisu ostavili dovoljno vremena da glavni pokretači industrija prestanu biti fosilna goriva pa se čovječanstvo pronašlo u paradoksalnoj situaciji - u situaciji gdje čovječanstvo ovisi o fosilnom gorivu koje ga u isto vrijeme uništava. Prijelaz industrija na oblike energije koji smanjuju ispuštanje ugljikovog dioksida u atmosferu pokazao se presporim za opasnosti koje su nastale globalnim zatopljenjem. Svi problemi globalnog zatopljenja mogu se svesti na jednu mjeru - na koncentraciju ugljikovog dioksida u atmosferi. Želja da se ubrza tranzicija u ugljičnu neutralnost ogleda se u tome da sve više zakonodavstava uvodi porez na ugljikov dioksid i slične financijske instrumente koji stavljaju ekonomski teret na korištenje fosilnih goriva. Europska unija, kao pionir borbe protiv globalnog zatopljenja, postavila je ambiciozne ciljeve u svrhu postizanja klimatske neutralnosti (uklanjanje svih emisija ugljikovog dioksida do 2050. godine). Hrvatska je kao članica Europske unije obveznica Europskog zakona o klimi i time sudjeluje u naporima da se ostvare zajednički ciljevi Europske unije. Kako bi se dobila cjelovita slika o problematici financijskih instrumenata za borbu protiv globalnog zatopljenja, prikazat će se povijesne okolnosti zbog kojih je nastala ideja za takvim instrumentima kroz međunarodne akte i akte Europske unije počevši od samita u Riu 1992. u okviru Ujedinjenih naroda, kada je potpisana "Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime”, kojom je započinju napori u borbi protiv globalnog zatopljenja na međunarodnoj razini, pa do Europskog zelenog sporazuma koji gradi sliku vrijednosti kojima moderna društva trebaju težiti. Zatim će se definirati financijski instrumenti za borbu protiv globalnog zatopljenja i prikazati njihove vrste. Važno je prikazat kako dodatni financijski teret utječe na konkurentnost industrija. Također, prikazat će se slučajevi izbjegavanja tereta u kontekstu Europske unije te, s tim u vezi, mjere u okviru sustava trgovanja emisijama za smanjenje “curenja ugljika” i potencijalna prijevarna ponašanja adresata, točnije prijevare s porezom na dodanu vrijednost.