Autor u ovom radu analizira ljudsko dostojanstvo kao dio ustavnoga identiteta Europske unije (EU). Ljudsko dostojanstvo u kontekstu ovoga rada autor određuje kao pravo svakog ljudskog bića na poštivanje njegovog integriteta u fizičkom, moralnom i etičkom smislu, zahtjev pojedinca prema svim drugima da poštuju njegov integritet i obvezu države da osigura taj njegov integritet od protupravnih povreda državne vlasti ili drugih pojedinaca. Hipoteza rada počiva na premisi kako razvoj europskog ustavnog identiteta po pitanju ljudskog dostojanstva u svim bitnim odrednicama prati temeljne vrijednosti ljudskog dostojanstva kako je ono određeno u državama članicama EU-a. Najprije se u radu analizira demokratski ustavni poredak kao temelj konstitucionalizacije ujedinjene Europe, a potom se analizira odnos država članica EU-a i EU kroz analizu odredbi Osnivačkih ugovora, ali i mjerodavne sudske prakse Suda Europske unije (Sud EU). U nastavku rada autor analizira ljudsko dostojanstvo u četiri države članice EU-a (Njemačka, Španjolska, Francuska i Hrvatska) kroz odredbe njihovih nacionalnih ustava, prakse nacionalnih ustavnih sudova, ali i viđenja pravnih teoretičara. Konačno, autor analizira ljudsko dostojanstvo u praksi Suda EU-a i nudi zaključke o odnosu ustavnog identiteta u pogledu ljudskog dostojanstva između država članica i EU-a.