Od osnivanja Europske unije jedan od glavnih ciljeva bio je stvaranje funkcionalnog jedinstvenog unutarnjeg tržišta. Pravila za funkcioniranje jedinstvenog tržišta oblikovana su primarnim zakonodavstvom, policy dokumentima i praksom Suda EU koji je kroz rad raščišćavao pojmove i pomogao u izgradnji sadržaja koncepta službi od općeg interesa koje su odraz temeljnih vrijednosti EU kao institucije sui generis. Kako je EU zajednica suverenih država svaka od njih kroz povijest razvila je svoju upravnu i pravnu tradiciju koncepta službi od općeg interesa. Različite tradicije utjecale su na izgradnju sadržaja koncepta službi od općeg interesa u EU u posljednjih četrdeset godina, a na razvoj sve veći utjecaj imali su i svjetski trendovi koji su mijenjali tradicionalno shvaćanje javnih službi i počivali na ideji liberalizacije i privatizacije. Državni monopoli u djelatnosti energetike, prometa, komunalnim djelatnostima i telekomunikacija nisu pružali tržištu usluge koje je zahtijevao ubrzani razvoj gospodarstva krajem 20. stoljeća što je dovelo do jačanja privatne inicijative i prijepora oko sadržaja koncepta službi od općeg interesa i njihovog daljnjeg razvoja. Elektroenergetski sektor strateški je sektor koji osigurava razvoj cijelog gospodarstva i društva i njegova liberalizacija bila je nužna. Donošenjem prvog paketa energetskog zakonodavstva postavljen je pravni okvir liberalizacije elektroenergetskog sektora i za restrukturiranje državnog monopola. Drugim paketom mjera definirana su pravila za razvoja elektroenergetskog sektora kao djelatnosti od općeg gospodarskog interesa. Trećim paketom postavljena su pravila za funkcioniranje jedinstvenog unutarnjeg tržišta električne energije i utemeljene Agencije koje će postavljati pravila, nadzirati energetske subjekte u obavljanju djelatnosti i pružanju javne usluge, te štiti javni interes. Na pojmovni i koncepcijski razvoj službi od općeg interesa u Republici Hrvatskoj utjecao je društveni i politički razvoj zemlje. Smjer razvoja elektroenergetskog sektora kao djelatnosti od općeg interesa u RH odvijao se pod utjecajem energetskog zakonodavstvo EU čija je primjena dovela do stvaranja otvorenog tržišta električne energije i stavljanja pojedinih djelatnosti u posebna režim kako bi osigurale ispunjenje ciljeva javnog interesa.