| Abstract | Kaznena djela zločina iz mržnje jesu oblici nasilnog ponašanja motivirana predrasudama, a
mogu biti usmjerena prema nizu zakonom zaštićenih obilježja svojstvenih žrtvi, skupini kojoj
pripada ili imovini. Zločini iz mržnje predstavljaju oblik nasilne netrpeljivosti, netolerancije te
povrjeđuju i zadiru u osobni identitet oštećenika pa ih se često naziva i „zločinima sa
porukom“. Utjecaj koji imaju zločini iz mržnje na žrtvu, ali i zajednicu kojoj ona pripada,
zahtjeva primjenu djelotvornih mehanizama za suzbijanje te prevenciju istih. Ono što
specificira zločine iz mržnje i čini razliku u odnosu na druga kaznena djela jest upravo
motiviranost predrasudama, ali element motiviranosti u praksi teže je detektirati, stoga često
evidencija zločina iz mržnje nije uvijek vjerodostojna. U ovom radu, počevši od samog
koncepta zločini iz mržnje, jasno će se naglasiti bitna obilježja te karakteristike ovog
kaznenog djela. Zatim će se dotaknuti u bazične podjele tipologije počinitelja kako bih se
razumjela kompleksnost te načini počinjenja kroz pojedine primjere u praksi te dostupne
statističke podatke. Također, u radu će se analizirati i problematika ne prijavljivanja zločina iz
mržnje od strane žrtava te smjernice Agencije EU za temeljna prava što se odnose na
poboljšanje sustava borbe i prevencije protiv ovog kaznenog djela. Kroz praktične primjere
upozorit će se na pojedine sličnosti, ali i razlike između terorizma te zločina iz mržnje. Kako
bi se naglasila važnost adekvatnog sankcioniranja ovakvih kažnjivih ponašanja, analizirat će
se pojedini slučajevi iz prakse Europskog suda za ljudska prava, ali i hrvatskih sudova.
Obrazložit će se i pojam prekršaja počinjenih iz mržnje kao blažim oblicima kažnjivog
ponašanja te važnost njihove sankcije. |
| Abstract (english) | Criminal acts of hate crimes are forms of violent behavior motivated by prejudice, and may be
aimed at a number of legally protected characteristics of the victim, the group to which he or
she belongs, or to the property. Hate crimes represent a form of violent bigotry, intolerance
and hurt and encroach on the personal identity of the victim, so they are often called "crimes
with a message". The impact that hate crimes have on the victim, but also on the community
to which he or she belongs, requires the application of effective mechanisms for their
suppression and prevention. What specifies hate crimes and differentiates them from other
criminal acts is precisely motivation by prejudice, but the element of motivation is harder to
detect in practice, so the records of hate crimes are often not always credible. In this paper,
starting from the very concept of hate crimes, the essential features and characteristics of this
criminal act will be clearly emphasized. Then, I will touch on the basic divisions of the
typology of commiters in order to understand the complexity and ways of committing crimes
through individual examples in practice and available statistical data. Also, the paper will
analyze the problem of not reporting hate crimes by the victims and the guidelines of the EU
Agency for Fundamental Rights regarding the improvement of the system of fighting and
preventing this crime. Through practical examples, some similarities, but also differences,
between terrorism and hate crimes will be pointed out. In order to emphasize the importance
of adequately sanctioning such punishable behavior, individual cases from the practice of the
European Court of Human Rights, as well as Croatian courts, will be analyzed. The notion of
offenses committed out of hatred as milder forms of punishable behavior and the importance
of their sanctioning will also be explained. |
