Title Fleksibilni oblici rada Title (english) Flexible working arrangements Author Ana Blazinić Mentor Ivana Dobrotić (mentor)Committee member Ivana Dobrotić (predsjednik povjerenstva)Committee member Danijel Baturina (član povjerenstva)Committee member Nikola Buković (član povjerenstva)Granter University of Zagreb Defense date and country 2024-06-03, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Promjene u funkcioniranju tržišta rada te obiteljskih obaveza dovele su do važnosti uvođenja sve većeg broja mjera usmjerenih usklađivanju obiteljskih obaveza i plaćenog rada. S obzirom na potrebe tržišta te radnih zahtjeva, postalo je sve teže istovremeno održavati ulogu roditelja i zaposlenika. Konkretan je iskorak u unaprjeđenju situacije u tom pogledu, odnosno, u omogućavanju roditeljima da postignu bolju ravnotežu između obiteljskih obaveza i plaćenog rada napravila i Europska unija donošenjem Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi (EU/2019/1158). Ovom je direktivom potaknula države članice na dodatno uređenje fleksibilnih oblika rada, pri čemu se posebno ističu fleksibilno radno vrijeme te fleksibilno mjesto rada, teme u središtu ovog diplomskog rada. Vremenska dimenzija nudi razne oblike fleksibilnosti poput kliznog radnog vremena, nepunog radnog vremena, četvero-dnevnog radnog tjedna i sl. S druge strane, prostorna dimenzija, posebice mogućnost rada na daljinu posebno je uzela zamaha nakon pojave pandemije COVID-19, a čije su se prakse nastavile i nakon stabiliziranja situacije. Slijedom toga ovaj rad donosi pregled promjena u pogledu fleksibilnih oblika rada, s posebnim osvrtom na recentne promjene zakonskog okvira u Hrvatskoj, kao i njegove moguće učinke na obiteljski život roditelja. Ističe i primjere Belgije i Slovenije, dvije države članice Europske unije, koje već imaju postojeće prakse na tom području koje su se pokazale inovativnima i djelotvornima.
Abstract (english) Changes in the functioning of the labour market and family obligations have led to the importance of introducing an increasing number of work-care measures. Given the needs of the market and work requirements, it has become increasingly difficult to maintain the role of a parent and an employee at the same time. The European Union has made a concrete step forward in improving the situation in this regard, that is, in enabling parents to achieve a better work-life balance by adopting The Work-Life Balance Directive (EU/2019/1158). This directive encouraged member states to further regulate flexible working arrangements, in particular flexible working hours and flexible place of work, which are also topics of this thesis. The time dimension offers various forms of flexibility such as flexitime, part-time work, four-day work week, etc. On the other hand, the spatial dimension, especially the possibility of remote work, has particularly grown in popularity after the outbreak of the COVID-19 pandemic, and these practices have continued after the situation has stabilized. Consequently, this thesis provides an overview of changes in terms of flexible working arrangements, with emphasis on recent changes within the legal framework in Croatia, as well as its possible effects on the family life of parents. It also highlights the examples of Belgium and Slovenia, two EU member states, which already have ongoing practices in this field that have proven to be innovative and effective.
Keywords
fleksibilni oblici rada
fleksibilno radno vrijeme
rad na daljinu
ravnoteža privatnog i poslovnog života
nepuno radno vrijeme
četvero-dnevni radni tjedan
Keywords (english)
flexible working arrangements
flexible working hours
remote work
work-life balance
part-time work
four-day work week
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:199:392477 Study programme Title: Social Policy Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2024-06-05 09:03:24
