Fiskalna politika ne kontrolira samo globalne čimbenike koji utječu na nacionalno tržište i gospodarstva, već postaje unutarnje jamstvo osiguravajući društveni razvoj. Oporezivanje je važan izvor državnih prihoda. To je ključni instrument makroekonomske politike koji pridonosi osiguravanju društvene pravde i smanjenju nejednakosti dohotka i bogatstva u gospodarstvu. Također, ovaj izvor je preferiran izvor prihoda u državnom proračunu iz razloga što ne uključuje plaćanje kamata, nego pomaže u imobilizaciji maksimalnih ušteda u društvu kroz izravno i neizravno oporezivanje. Jedan od najvažnijih elemenata poreznog sustava je porez na dodanu vrijednost. Taj se porez proširio svijetom brže od bilo kojeg drugog novog poreza u modernoj povijesti te kao takav glavni je mehanizam osiguranja ekonomskog razvoja. Porez na dodanu vrijednost u odnosu na ostale poreze po udjelu u proračunskim prihodima jedan je od značajnijih poreza i čini najveći dio prihoda državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj stope ovog poreza određene su Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Danas se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost predviđa opća stopa od 25%, uz dvije snižene stope od 13% i 5%. Porez na dodanu vrijednost posjeduje različite učinke, a središnje mjesto u ovom radu zauzimaju socijalni učinci. Od drugih učinaka, postoje i fiskalni te gospodarski učinci.