Medicinske sestre i medicinski tehničari čine 45% radnika zaposlenih u zdravstvenom sektoru. Time predstavljaju daleko najbrojniju grupu zdravstvenih radnika. U Republici Hrvatskoj trenutačno je više od 40 000 tisuća medicinskih sestara i medicinskih tehničara čime ujedno predstavljaju jedno od najbrojnijih zanimanja. Također oko 80% svih postupaka koji se provode u bolničkoj skrbi provode medicinske sestre. Osim značaja za skrb pacijenta riječ je o zanimanju koje je u posljednjih 10-tak godina doživjelo korijenite promjene uzrokovane pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Od tradicionalnog shvaćanja uloge medicinske sestre kao isključivo provoditelja ordinirane terapije, europskom regulativom i to prvenstveno Direktivom 2005/36/EZ, iste su dobile dužnost i ovlast planirati, organizirati i provoditi zdravstvenu njegu. Iako je navedena Direktiva u konačnici preuzeta Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija njezino ostvarenje u stvarnosti je dosta odstupalo od predpristupnih obećanja. Povećanje srednjoškolskog obrazovanja na pet godina, pri čemu se prve dvije godine provode isključivo općeobrazovni predmeti, samo iz razloga kako bi se zadovoljio uvjet potrebnih godina općeg obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju, primjer je slijepog prenošenja odredaba Direktiva u nacionalno zakonodavstvo isključivo radi zadovoljenja forme. Obzirom da je u Europskoj Uniji također sve starije stanovništvo prisutan je značajan odlazak kvalificirane radne snage u druge države članice. U tom su smislu slobode kretanja koje pruža Europska Unije omogućile nikada lakšu mobilnost radne snage. Temelj za tu mobilnost je prvenstveno Europski kvalifikacijski okvir koji služi kao univerzalni prevoditelj stečenih kvalifikacija u pojedinoj državi članici. Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je trebao uspostaviti jedinstveni sustav stečenih kompetencija i ishoda učenja ovisno o pojedinoj razini obrazovanja je predmet konstantnog preispitivanja od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske. Neprihvaćanje stajališta Ustavnog suda o nužnosti razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija te donošenje posljednje verzije Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru sigurno će biti predmetom novih rasprava te sudskih postupaka. Zaključno je dan prikaz postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija obzirom da se nakon uspješnog okončanja istog ostvaruje pravo na ishođenje odobrenja za samostalan rad te pristup tržištu rada u Republici Hrvatskoj.