Abstract | Europski stup socijalnih prava sastoji se od 3 tematske cjeline te ukupno 20 načela, jedan od kojih je i dugotrajna skrb, a zagovara pravo svakoga pojedinca na pristupačne usluge skrbi dobre kvalitete, posebno na usluge kućne njege i skrbi u zajednici. Dugotrajna skrb obuhvaća usluge namijenjene osobama smanjenih funkcionalnih sposobnosti, ovisnih o tuđoj pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti tijekom dužeg razdoblja. Udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu raste, mijenja se struktura obitelji, a povećava se i uključenost žena na tržište rada zbog čega je potreba za organizacijom sustava skrbi, posebice za starije, sve izraženija. Svaka od država članica EU, u skladu s tradicijom vlastite socijalne države i suvremenim tijekovima u društvu, nastoji na adekvatan način odgovoriti na potrebe svojih građana te različitim mjerama i reformama uspostaviti financijski i organizacijski održiv sustav dugotrajne skrbi. U ovom radu opisani su sustavi dugotrajne skrbi Njemačke, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske, svaka kao primjer jednog od modela socijalne države. Navedeni sustavi prema tipologiji odgovaraju konzervativno-korporativističkom, socijaldemokratskom, liberalnom i postkomunističkom modelu, s naglaskom na specifičnosti organizacije, financiranja i pružanja skrbi u spomenutim državama. |
Abstract (english) | The European Pillar of Social Rights consists of three thematic units and a total of 20 principles, one of which is long-term care. This principle advocates for the right of every individual to affordable, high-quality care services, with a particular emphasis on home and community care. Long-term care includes services intended for people with reduced functional abilities who are dependent on someone else's help in performing daily activities over an extended period. The share of elderly people in the total population is growing, the structure of the family is changing, and the involvement of women in the labor market is increasing, which is why the need to organize a care system, especially for the elderly, is becoming more pronounced. Each EU member state, in accordance with the traditions of its own welfare state and contemporary societal trends, strives to adequately respond to the needs of its citizens and establish a financially and organizationally sustainable long-term care system through various measures and reforms. This paper describes the long-term care systems of Germany, Sweden, the United Kingdom, and Croatia, each representing one of the welfare state models. According to the typology, these systems correspond to the conservative-corporatist, social democratic, liberal, and post-communist models, with an emphasis on the specifics of organization, financing, and provision of care in the mentioned countries. |