Pravo na putnu ispravu jedno je od temeljnih prava hrvatskih državljana i ono se ostvaruje pod uvjetima propisanim Zakonom o putnim ispravama hrvatskih državljana NN 77/99, 133/02, 48/05,74/09, 154/14 i 82/15. Putne isprave koje mogu imati hrvatski državljani su putovnica, diplomatska putovnica, službena putovnica, putni list i putne isprave koje se izdaju na osnovi međunarodnog ugovora. U današnje putne isprave implementirana je biometrijska tehnologija. Za biometrijsku tehnologiju koja se primjenjuje u putnim ispravama možemo reći da je ona automatizirana metoda identifikacije ili verifikacije osoba utemeljena na njihovim fizičkim i ponašajnim karakteristikama. Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva izradila je 2004.g globalne smjernice vezane uz biometrijske putovnice. Biometrija lica usvojena je kao primarna i obvezna biometrijska značajka, dok su sekundarne značajke koje države izdavateljice mogu pohraniti na čip biometrija otiska prsta i šarenice oka. Putovnica je javna isprava s elektroničkim nosačem podataka koja se izdaje za neograničen broj putovanja u inozemstvo te se njome dokazuju identitet i hrvatsko državljanstvo. Putni list se izdaje građaninu koji boravi u inozemstvu bez putne isprave radi povratka u zemlju. Diplomatska i službena putovnica su javne isprave s elektroničkim nosačem podataka koje se izdaju državnim dužnosnicima, državnim službenicima i drugim osobama radi efikasnijeg obavljanja državnih poslova. Putna isprava koja se izdaje prema međunarodnom ugovoru, izdaje se srokom važenja koji je određen međunarodnim ugovorom. Putne isprave koje iz bilo kojeg razloga ne služe svrsi se poništavaju. Građanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak putne isprave nadležnom tijelu. Zakonom je propisano u kojim slučajevima će se zahtjev za izdavanje putne isprave odbiti ili se može odbiti. Također u hrvatskom pravnom poretku postoji mogućnost oduzimanja putne isprave ovršeniku protiv kojeg se vodi ovršni postupak radi namirenja obveza.