U radu se analizira na koji način jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, kao tijela javne vlasti ispunjavaju svoju obvezu proaktivne objave informacija sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Tako se, najprije, razmatraju transparentnost i važnost same proaktivne objave informacija na njihovim službenim internetskim stranicama i službenim glasilima. Sve jedinice područne (regionalne) samouprave bi prije svega trebale slijediti načelo otvorenosti i transparentnosti, pravovremeno i ažurno objavljujući što veći broj zakonski propisanih informacija, kako bi se i sami građani mogli uključiti u procese političkog odlučivanja na regionalnoj razini. Nakon toga u radu se analizira i zakonodavni okvir u RH u posljednih desetak godina u pogledu uređenja prava na pristup informacijama, kao ustavnog zajamčenog prava i u sklopu toga razvoj proaktivne objave informacija, kao jednog od načina ostvarenja toga prava. Poseban naglasak je stavljen na novi Zakon o pravu na pristup informacijama, donesen 2013. godine, koji se između ostalog temelji na proaktivnoj objavi informacija i kojim su postavljeni jasniji i adekvatniji temelji, posebice uvođenjem neovisnog tijela, Povjerenika za informiranje, te ostalih instrumenata praćenja i nadzora provedbe Zakona, što je ujedno popraćeno povećanim interesom javnosti za pristup informacijama i aktivnijim građanskim angažmanom. U središnjem dijelu rada se podrobnije analizira proaktivna objava informacija na Internet stranicama samih jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba i to po pojedinim područjima, te se pritom iznosi postojeće stanje, ukazuje se na glavne nedostatke u provedbi njihovih zakonskih obveza, te daju preporuke kojih bi se ubuduće trebale pridržavati. U zaključku rada se iznose trendovi i upozorava na temeljne probleme. Iako jedinice područne (regionalne) samouprave objavljuju većinu zakonski propisanih informacija, još je mnogo prostora za napredak. Bit će potrebno uložiti dodatne napore, kako od jedinica područne (regionalne) samouprave, tako i od Povjerenika za informiranje, te službenih osoba u samim tim tijelima, kako bi se u praksi kvalitetnije provodile zakonske odredbe u pogledu proaktivne objave informacija.