Informatizacija poslova tajnika u školskoj ustanovi je uspjela u velikom djelu. Povećana je efikasnost i ekonomičnost obavljanja nekih poslova što se u najvećem dijelu odnosi na prijave i odjave zaposlenika sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Učinkovitost sustava isplate plaća zaposlenicima također je dobilo na transparentnosti, učinkovitosti i omogućena je bolja kontrola od strane nadležnih tijela u trošenju državnog novca.Veliku prednost svemu daje povezanost svih sustava na kojoj bi još trebalo poraditi tako da se usklade djelovanja i podatci svih institucija te više automatiziraju kod usklađivanja podataka. Možemo zaključiti da informatizacija za sobom povlači niz dobrih promijena u sustavu javne uprave. Ona je postala instrument putem kojeg javna uprava ostvaruje niz zahtijeva koji se u današnje vrijeme postavljaju pred nju kao što su prethodno pomenuta transparentnost, dostupnost, učinkovitost… Međutim, tu se postavlja pitanje u kojim segmentima svoje primjene ona zaista pridonosi racionalizaciji, brzini i drugim zahtijevima za čiju svrhu se uvodi. Dok za svrhu transparentnosti i brzinu protoka informacija ona igra veliku ulogu i ostvaruje željene učinke u provedbi prilikom primjene kod vođenja podataka o zaposlenicima je drugačija situacija. U valu informatizacije i želje za punim učinkom pomalo se zaboravilo na naobrazbu ljudi koji bi trebali promijene iznijeti na svojim leđima te na njihovu općenitom zadovoljstvu poslom. Uslijed velikih pritisaka koje uprava postavlja pred svoje zaposlene oni postaju sve nezadovoljniji što je odraz prevelikog obima posla koji im se nameće i plaće koja srazmjerno pada. Jako malo pažnje je posvećeno stručnom osposobljavanju zaposlenika koje je organizirano od raznih vanjskih ponuđača koje se plaća. Na taj način tajnici su limitirani novcem kojeg je uvijek malo i voljom ravnatelja da im to priušti. Treba uzeti u obzir i da su to još mladi informatički sustavi koji će se još razvijati obzirom na potrebe prakse i u skladu sa informatičkim napretkom.