Porez na dodanu vrijednost predstavlja najznačajniji dio poreznih sustava modernih zemalja pa tako i Republike Hrvatske. Od uvođenja njegove primjene 1998. godine pa do danas, porez na dodanu vrijednost u Hrvatskoj doživio je niz izmjena. Tako danas na snazi imamo višestopni sustav oporezivanja sa standardnom stopom od 25%, dvije snižene stope od 5% i 13% te nizom poreznih oslobođenja. U ovom radu napravljen je općeniti pregled poreza na dodanu vrijednost. Kroz njegov povijesni razvoj opisana je njegova pojava u 20. stoljeću, najprije u teoriji te naposljetku i praksi, te njegova harmonizacija na području Europske unije kroz niz direktiva. Također je prikazan i njegov značaj u aspektu prihoda i troškova oporezivanja. Usporedimo li ga s drugim važnijim poreznim oblicima u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da njegov udio u ukupnim poreznim prihodima odnosno ukupnim prihodima proračuna koji iznosi oko 60% odnosno oko 40% svih prihoda, čini okosnicu poreznog sustava. Jedno od najvažnijih pitanja vezano uz porez na dodanu vrijednost, primjena je stopa oporezivanja. Kako je porez na dodanu vrijednost regresivan porez, koji svojom primjenom pogađa ljude slabijeg imovinskog stanja, uvođenjem sniženih stopa na određene proizvode i usluge pokušava se smanjiti taj učinak. Takav primjer imamo i u Hrvatskoj. Međutim, na taj način narušava se efikasnost poreza, koja je najviša pri primjeni jedinstvene stope, dok se smanjenje regresivnosti treba postići drugim socio-ekonomskim instrumentima.