Nasilje u obitelji je učestala pojava u Republici Hrvatskoj, definirana i kaznenim i prekršajnim zakonom. Obiteljsko nasilje nad ženama se može pojaviti u brojnim oblicima – fizičko, ekonomsko, psihičko i spolno; a pogađa žene raznolikih dobnih skupina i uloga u obiteljskim odnosima. Ne postoji jasna granica između prekršajnog i kaznenog tretiranja nasilja nad ženama, što dovodi do pravne nesigurnosti i neadekvatne zaštite žena žrtava nasilja. Na međunarodnoj razini, pitanju obiteljskog nasilja nad ženama pristupaju Ujedinjeni Narodi, Europska Unija i Vijeće Europe. Potrebno je preuzeti rješenja iz postojećih konvencija navedenih instrumenata kako bi se sustavno uredio normiranje obiteljskog nasilja na nacionalnoj razini. Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji uključuje brojne nacionalne institucije: policiju, zdravstvene ustanove i centre za socijalnu skrb. Njihova harmonizirana djelatnost potrebna je radi adekvatnog pružanja zaštite žrtvi. Kod djelovanja policije je prisutna praksa dvostrukih uhićenja, koja dovodi do sekundarne viktimizacije i dovodi je u položaj drugookrivljene u postupku. Postupanje kaznenih sudova u predmetima obiteljskog nasilja je dugotrajno te je povezano i s problematičnim zakonskim rješenjima. Postupak dodatno komplicira žrtvino često korištenje blagodati nesvjedočenja. Praksa prekršajnih sudova pruža uvid u sankcije koje se izriču počinitelju, uz spektar zaštitnih mjera.