Ustavni sud Republike Hrvatske najviše je ustavno tijelo u Republici Hrvatskoj koje jamči poštivanje i primjenu Ustava RH. Djelovanje Ustavnog suda, njegovo postupanje, sastav, sadržaj i granice ovlasti, temeljne ustavne nadležnosti, te izbor sudaca tog Suda uređeni su Ustavom Republike Hrvatske kao najvišim i temeljnim pravnim aktom u državi , te Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, dok je unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda uređeno njegovim Poslovnikom. Ustavni sud ima poseban položaj i nalazi se izvan sudske hijerarhije, te u ustrojbenom smislu ne pripada ni jednoj od grana vlasti : ni zakonodavnoj, ni sudbenoj, niti izvršnoj. Neki smatraju Ustavni sud „četvrtom vlasti“ koja je neovisna o ostalim tijelima državne vlasti. Među širokim krugom ovlasti koje pripadaju Ustavnom sudu,dvije su najvažnije- nadzor nad ustavnošću zakona i ustavnošću i zakonitošću drugih propisa, te zaštita sloboda i prava čovjeka i građanina koje su zajamčene Ustavom RH. Svatko tko smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalni i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, može se obratiti Ustavnom sudu da zaštiti ta prava. Ta osoba u tom slučaju podnosi ustavnu tužbu, ali tek kad je iscrpljen dopušten pravni put. Pravni put će biti iscrpljen kad je odlučeno o upravnom sporu odnosno reviziji u parničnom ili izvanparničnom postupku, ako su ta pravna sredstva u konkretnom sličaju dopuštena. Ustavna tužba se ne može podnijeti u tzv.općem interesu , niti u korist druge osobe, već je može podnijeti samo onaj čije je pravo povrijeđeno, ali je on može podnijeti i putem punomoćnika ili putem odvjetnika kojeg opunomoći da je sastavi i podnese. Odluke Ustavnog suda su obvezne za sve, što znaći da su obvezne i za Vrhovni sud RH, koji je najviši sud u RH, kao i za ostale sudove. Kad se pitanje ustavnosti i zakonitosti javi u postupku vođenom bilo pred Vrhovnim, bilo pred drugim sudovima u RH, oni imaju pravo podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona , ili ustavnosti i zakonitosti drugih propisa. U Hrvatskoj je 5. studenog 1997. godine stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 4, 6, 7 i 11., uz tu Konvenciju, čime je ona postala dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, u skladu s člankom 141. Ustava RH. Tom Konvencijom je ustanovljen Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu