Postoje različiti oblici diskriminacije, a to su: spolna, dobna, rodna, nacionalna ili etnička, profesionalna i druge. U diplomskom radu analizira se spolna diskriminacija, odnosno jednakost plaća za žene i muškarce na razini Europske unije. Žene su se tijekom povijesti uvijek borile za svoja prava, a da još uvijek postoji nejednakost u plaćanju za isti ili sličan posao koji rade muškarci, jasno se vidi iz nastojanja da Vijeće Europe i Europska komisija smanje taj razmjer. Prvi pisani dokumenti i pravni akti o ravnopravnosti spolova sežu u 1957. godinu, kada je Rimskim ugovorom uvedeno načelo isplate jednake plaće za obavljanje istih poslova. Do danas je donesen cijeli niz direktiva i uredbi kojima se nastoji smanjiti jaz razlike u plaćama između žena i muškaraca. U diplomskom radu analizirane su brojne strategije i dokumenti u kojima se aktivno zalaže za ravnopravnost spolova. Ti dokumenti obuhvaćaju Žensku povelju, Strategiju za ravnopravnost spolova između žena i muškaraca (Europski pakt), Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova (2016.-2019.) i slično. U RH ovo područje je regulirano ustavnim i zakonskim odredbama, odnosno Ustavom i Zakonom o ravnopravnosti spolova. I u Republici Hrvatskoj i na razini EU još uvijek postoje razlike između plaća žena i muškaraca, a kao razlozi takvog stanja navode se sektorska segregacija, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, položaj u hijerarhiji i diskriminacija.