Na današnje društvo uvelike utječe informacijsko – komunikacijska tehnologija koja je ujedno i jedna od važnih komponenti svakodnevnice. Uz brojne benefite ima i negativnu stranu, a to je prostor koji obuhvaćaju počinitelji kaznenih djela. Predmetno kazneno djelo koje je tema ovog diplomskog rada primjer je kako se kaznena djela seksualnog zlostavljanja djece mogu počiniti i putem infomacijsko – komunikacijske tehnologije sukladno sveprisutnom tehnološkom napretku. Kazneno djelo mamljenja djeteta za zadovoljenje spolnih potreba – „grooming“ utemeljen je Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja iz 2007. godine i Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europe o borbi protiv spolne zlouporabe i spolnog iskorištavanja djece i dječje pornografije iz 2011. godine koje propisuju obvezu inkriminacije predmetnog kaznenog djela državama članicama u svoja nacionalna zakonodavstva, odnosno, sukladno definiciji istog, inkriminaciju namjernog čina odrasle osobe koja putem informacijsko – komunikacijske tehnologije inicira fizički susret s djetetom s namjerom sudjelovanja u spolnim aktivnostima s djetetom ili proizvodnje dječje pornografije uz uvjet da odrasla osoba poduzme konkretne mjere radi ostvarenja susreta. Zakonodavac je isto učinio člankom 161. Kaznenoga zakona RH 2011. godine kojim je inkriminirano kazneno djelo mamljenja djece radi zadovoljenja spolnih potreba. Ovaj se diplomski rad stoga bavi obilježjima predstavljenog kaznenog djela iz različitih aspekata.