Ovisnost o drogama poprilično je kompleksna, droga stvara osjećaj kako se konzumacija iste može kontrolirati, a pojedinac nije ni svjestan trenutka u kojem postaje ovisnik. Svakodnevni život pojedinca mijenja se uslijed razvoja ovisnosti, pri čemu velik udio vremena ovisnik o drogama pokušava nabaviti drogu ili je konzumira. S obzirom na njihov utjecaj na središnji živčani sustav, Sakoman (2009, str.31) podijelio je droge „na psihodepresore, psihostimulatore, halucinogene i droge miješanog djelovanja.“ Brojna istraživanja ukazuju na porast rekreativnog uživanja droga među mladima. Nove psihoaktivne tvari predstavljaju poseban izazov za policiju, zakonodavce, kriminaliste i ostale pojedince koji sudjeluju u preveniranju te suzbijanju konzumacije navedenih tvari. Europsko izvješće o drogama iz 2021. godine informiralo je javnost o broju odraslih osoba koje su, na području Europske unije, bar jedan put u svom životu konzumirale drogu, a brojka iznosi oko 83 milijuna. Brojni su čimbenici koji utječu na pojavu ovisnosti o drogama među mladom populacijom, među kojima se posebno ističu obitelj (svađe, rastava,...), čimbenici okoline (siromaštvo, nemogućnost zaposlenja,...), karakteristike osobnosti (podložnost utjecaju drugih, znatiželja,...), a izrazito je važan i vršnjački utjecaj u toj dobi. Pojedinci koji su pristupačni, humoristični, samostalni, uspješni u školi, uspjevaju se suočiti s preprekama na koje nailaze i dobro se slažu s drugim ljudima u svom okruženju lakše će se oduprijeti rizičnim ponašanjima pa tako i konzumaciji droge. Osim pružanja direktne pomoći ovisnicima, socijalni radnici bi trebali mobilizirati javnost s ciljem boljeg razumijevanja problema ovisnosti.