Cilj ovog rada bio je istražiti literaturu i dosadašnja istraživanja o nejednakosti plaća među spolovima, čimbenicima nastajanja iste i mehanizma za postizanje jednakosti plaća među spolovima sa posebnim naglaskom na situaciju u Republici Hrvatskoj. Nejednakost plaća među spolovima najistaknutiji je segment nejednakosti spolova općenito. Razlika u plaćama između spolova ukazuje na razinu nejednakog tretmana zbog rodnih razlika i može se koristiti za mjerenje napredovanja prema jednakosti među spolovima, a pripisuje se nizu čimbenika, uključujući obdarenost ljudskim kapitalom, prekide karijere žena, diskriminaciju poslodavaca kroz horizontalne i vertikalne okvire, karakteristike posla, samoodabir zanimanja i institucije tržišta rada. Kao rezultat toga, postavljene su različite teorije koje objašnjavaju takve čimbenike jaza u plaćama. Glavne teorije koje se najviše spominju u literaturi za objašnjavanje tih čimbenika uključuju teoriju ljudskog kapitala, teoriju segmentiranog tržišta rada i teoriju diskriminacije i teoriju podcjenjivanja. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj ne postoji razlika među spolovima pri upisu i završavanju nižih razina obrazovanja kao što je osnovna i srednja škola, štoviše žene ostvaruju višu stopu obrazovanja po svim kriterijima. No to ne garantira njihovu jednaku zastupljenost na tržištu rada, posebice u industrijama koje obilježavaju više plaće. Stoga je jasno da je jaz u plaćama između spolova u Hrvatskoj još relativno dubok i problematičan.