Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj svoj početak vuče još iz 19. stoljeća kada su mirovine bile najprije isplaćivane kao darovi zaposlenika koji su marljivo radili, a tek poslije se ostvaruje kao pravo koje zaposleniku pripada. Kasnije u Hrvatskoj povijesti događaju se dvije značajnije reforme koje su donijele niz promjena te izmijenile dotadašnju strukturu isplaćivanja mirovina. Važno je znati i zapamtiti da su tim reformama uređeni stupovi mirovinskog osiguranja te pomaknuta dobna granica odlaska u mirovinu koju i danas poznajemo. Kako bi mirovinski sustav bio efikasan on je uspostavljen kao temeljni, dobro organizirani i novčani sustav koji pojedincu pritisnutom sa bolesti, starosti, nezaposlenosti ili smrti uzdržavatelja obitelji uvjetuje novčanu pomoć. U Republici Hrvatskoj postoje tri sustava mirovinskog osiguranja, prva dva su obvezna, a treći dobrovoljan gdje član fonda određuje iznos doprinosa i dinamiku uplate. Kako bi funkcioniranje mirovinskog sustava bilo što bolje i kvalitetnije za to se u Republici Hrvatskoja brinu četiri institucije čije je svrha pratiti sigurnu isplatu mirovina. Kada govorimo o Mirovinskom sustavu nezaobilazno je spomenuti i Mirovinske fondove. U Republici Hrvatskoj zaposlenici mogu izabrati jedan od mogućih četiri obvezna mirovinska fonda gdje će uplaćivati doprinose na temelju individualne mirovinske štednje. Osim obveznog mirovinskog fonda postoji mogućnost uplaćivanja sredstava i u dobrovoljni mirovinski fond, kako bi se osiguranik osigurao dodatnim sredstvima za vrijeme umirovljenja. Ljudi na temelju svojih godina života, godina rada te ostalih mnogobrojnih činjenica odlaze u različite oblike mirovina. U Republici Hrvatskoj postoji šest vrsta mirovina, a to su starosna, prijevremena starosna, invalidska, privremena invalidska, obiteljska te osnovna mirovina. Kako je u današnje vrijeme izazovno živjeti u lijepoj našoj zbog lošeg ekonomskog stanja zemlje tako je i sve manje onih koji žele ostati raditi u RH. Takva situacija za sobom povlači sve manje onih koji uplaćuju sredstva u mirovinski sustav, starenje stanovništva i ostale raznovrsne probleme koji dovode u situaciju da se omjer broja osiguranika i umirovljenika počinje izjednačavati. Sa takvim izazovom naša se zemlja mora suočiti da se ne dovede u pitanje kako održati mirovinski sustav