Tema ovog diplomskog rada je međunarodni zločin u užem smislu i to točnije zločin protiv čovječnosti. Inkriminiranje zločina protiv čovječnosti započinje Nürnberška povelja pa se stoga u radu bavimo pojmom zločina protiv čovječnosti počevši od godine 1945., točnije od utemeljenja Nürnberškog suda koji je sudio nacističkim zločincima. Jedna od četiri točke optužnice za koju je sudio spomenuti sud bio je upravo zločin protiv čovječnosti. U prvom dijelu rada pokušavamo dati odgovor na pitanje što bi to bio zločin protiv čovječnosti, kako je tekao njegov nastanak kroz povijest te kratko navodimo definiciju zločina kroz praksu međunarodnih sudova. U drugom dijelu rada navest ćemo njegovu definiciju danu u Statutu Međunarodnog vojnog tribunal, te pojasniti kako je uopće utemeljen sud u Nürnbergu. U trećem dijelu rada baviti ćemo se pojmom zločina protiv čovječnosti, ali na način kako ga definiraju Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande te Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju. U četvrtom dijelu spomenuti ćemo stalni Međunarodni kazneni sud te Rimski statut koji prvi detaljno objašnjava pojam spomenutog zločina te vidjeti suradnju država sa Međunarodnim kaznenim sudom. Na kraju donosimo pregled razlika između zločina genocid i instituta zločina protiv čovječnosti. Cilj je čitatelja upoznati sa samim pojmom navedenog kaznenog djela te na koji način se razvijao od Nürnberga do suvremenih međunarodnih kaznenih sudova.