Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a koristi se pod uvjetima i na način propisan zakonom. Korištenje i upotreba pomorskog dobra moguća su putem koncesije. Zakonom je propisano da se koncesije može dati tek kad su utvrđene granice pomorskog dobra. Zato je iznimno važno utvrditi granice pomorskog dobra. Republika Hrvatska dužna je brinuti o pomorskom dobru, njegovom korištenju i upotrebi. Kako bi se mogla pružiti ta zašitita i posebna briga utvrđivanje granica je važno. Pravni izvori kojima se uređuje utvrđivanje granica pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj, a čije se odredbe analiziraju u prvom dijelu rada su Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama1, Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o katastru i Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra. U drugom dijelu rada se govori o povijesnim zakonskim rješenjima zaštite pomorskog dobra. Objasnit će se značenje pojma pomorskog dobra te kako se ono razvijalo kroz povijest, da bi se lakše shvatio postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra. Nadalje, objašnjava se način utvrđivanja granica pomorskog dobra. Od predavanja zahtjeva, utvrđivanja godišnjim planom, prijedloga granica i na kraju donošenja rješenja o utvrđivanju granica pomorkskog dobra. Detaljno se opisuje rad Povjerenstva za granice ministarstva pomorstva, prometa i infrastruktura, te su dani primjeri rješenja i izgleda utvrđenih granica. U trećem dijelu naglasak je stavljen na praksu, odnosno utvrđivanje granica pomorskog dobra. Kako bi razumijeli postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra objasnit ćemo kriterije utvrđivanja granica pomorskog dobra na konkretnom primjeru. Pored analize zakonskih odredbi u radu je izložen i primjer utvrđivanja granica pomorskog dobra u praksi. Priložena su Rješenja utvrđene granice u Primorsko- goranskoj županiji na koje se u radu referira.