Abstract | Izvanbračna zajednica je pravni institut na kojeg se odnose brojni propisi s različitim pravnim učincima. U obiteljskom zakonodavstvu je pojam izvanbračne zajednice jasno definiran, te se u toj definiciji ogleda stav zakonodavca o onim pretpostavkama koje su potrebne da bi izvanbračna zajednica mogla ostvariti obiteljskopravne učinke. Osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici imaju visoku razinu pravne zaštite u hrvatskom zakonodavstvu. I prije nego su 2015. godine provedene reforme u obiteljskom pravu, izvanbračni su drugovi po mnogim pravima i obvezama bili izjednačeni s bračnim drugovima, izjednačavanje se nije odnosilo samo na obiteljsko pravo, nego i na propise koji su dio drugih grana prava. Najnovijim obiteljskopravnim reformama svi pravni učinci braka, u svim granama
prava, prošireni su na izvanbračnu zajednicu. Dakle, izvanbračna je zajednica danas drugačija samo zbog načina na koji nastaje i prestaje. Naime, brak nastaje formalnom izjavom volje za sklapanje braka, a izvanbračna zajednica je neformalna zakonska kategorija hrvatskog prava. Imajući na umu pretpostavku da se učinkovitost pojedinog zakona očituje u primjeni istog, odnosno u pravnoj praksi, javlja se problem dokazivanja postojanja i dužine trajanja izvanbračne zajednice koja je u cijelosti izjednačena s brakom. Glavni je problem u tome što ne postoje neki strogo određeni elementi koji bi predstavljali bitan sadržaj izvanbračne zajednice, koja u našem pravnom sustavu proizvodi brojne pravne učinke, te je zbog toga prevelika odgovornost na sudovima. Dokazivanje postojanja izvanbračne zajednice, kao i dužine njenog trajanja iznimno je teško jer o tome ne postoji nikakav zapis, a to vodi ka neujednačenosti u zakonodavstvu. Različiti propisi propisuju različite pretpostavke postojanja izvanbračne zajednice i načine njezina dokazivanja. Takva neujednačenost može dovesti do toga da izvanbračni drugovi prema jednom propisu ostvaruju određena prava, a prema drugome ih ne mogu ostvariti što u praksi stvara pravnu nesigurnost.
Važno je još napomenuti da nasljednici nasljeđuju po nasljednim redovima, kojih prema ZN-u ima četiri te da kod nasljeđivanja bračnih, odnosno izvanbračnih drugova treba obratiti pažnju na dva moguća slučaja o kojima će biti više riječi kasnije. |