Rad odabrana pitanja mjesne nadležnosti uvodno govori općenito o nadležnosti sudova u parničkom postupku radi shvaćanja šire slike same nadležnosti. Definirana je kao djelokrug poslova jednog suda koji može odlučivati i rješavati u određenom predmetu samo ako je nadležan. Pogrešno utvrđenje nadležnosti povodom prigovora stranke dovodi do bitnih povreda odredaba parničkog postupka, ako je od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, te rezultira mogućnošću pobijanja presude. Nadležnost se dijeli na apsolutnu, koja razgraničuje nadležnost domaćih sudova od inozemnih i drugih državnih tijela, te relativnu nadležnost, koja određuje djelokrug domaćih sudova. Relativna se nadležnost dalje dijeli na stvarnu, funkcionalnu i mjesnu nadležnost sudova. Nakon uvođenja u samu srž nadležnosti rad se dalje koncentrira na jednu od triju nadležnosti, a to je mjesna nadležnost. Za određivanje mjesne nadležnosti traži se veza između područja suda i nekog elementa sporne stvari koji se tiče predmeta spora ili stranaka. Rad definira pojam mjesne nadležnosti, te navodi njezine zakonsko određene kategorije kao što su opća i posebna mjesna nadležnost. Ponekad se mjesna nadležnost zbog nužnosti i svrsishodnosti ne mora temeljiti na zakonu, viši sud u tim slučajevima može rješenjem prenijeti nadležnost na drugi stvarno nadležan sud. Institut kojim se prenosi nadležnost rješenjem višeg suda naziva se delegacija. Za razliku od delegacije gdje se može utvrditi nadležnost suda prema Zakonu, no nužno je ili svrsishodno prenošenje iste, do primjene instituta ordinacije dolazi kada se ne može utvrditi kojem sudu podnijeti tužbu, a nadležno je hrvatsko pravosuđe. U pravu se posebnu važnost pridaje autonomiji volje gdje stranke svojom voljom proizvode pravne učinke. Prorogacija nadležnosti rezultat je takvog sporazuma stranka njihova određivanja mjesne nadležnosti suda. Za razliku od prethodno navedene izričite prorogacije, prešutna prorogacija nastupa upuštanjem stranke u postupak bez prigovora nadležnosti, čime ona prihvaća mjesnu nadležnost suda. Naposljetku rad obuhvaća atrakciju nadležnosti kao institut usko povezan određivanjem mjesne nadležnosti. Svaka kategorija popraćena je relevantnom sudskom praksom, njome rad približava teoriju stvarnim sporovima radi boljeg shvaćanja same materije. Rad upućuje na važnost ove tematike kao predkoraka pokretanja parnice, važnost se temelji na procesnoj ekonomiji, te je zaključkom utvrđena važnost odabrane teme.