| Abstract (croatian) | Do prije dvadesetak godina akademska literatura o analizama instituta potrošačkog stečaja nije postojala. Većina zemalja nije imala sustav stečaja nad imovinom potrošača, pa tako ni pravne teoretičare ili praktičare koji bi bili priznati kao stručnjaci za područje potrošačkog stečaja i/ili drugih pravnih sredstava za problem potrošačke prezaduženosti. Od tada, međutim, došlo je do brzog rasta potrošačkih kredita, do rasta prezaduženosti potrošača, a posljedično (i neizbježno) do potrošačkog stečaja. Od istoka prema zapadu, to su, primjerice Telfer za Novi Zeland, Zhang za Kinu i Vijetnam, Booth za Koreju i Hong Kong, Mason i Dun za Australiju, Efrat za Izrael, Reifner i Garašić za Njemačku, Bartulović i Bodul za Hrvatsku, Radović i Jovanović-Zattila za Srbiju, Hüls, Jungmann te Niemeijer za Nizozemsku, Ramsay za Ujedinjeno Kraljevstvo, Manuel i Frade za Portugal, Lopes za Brazil, Jacoby, Braucher, Sullivan, Warren i Westbrook za Sjedinjene Američke Države. Velika većina radova analizira institut kroz političke okolnosti u zemlji, s naglaskom na zakonodavnu regulaciju i njene rezultate na rješavanje problema insolventnosti potrošača. Dakle, vidimo da potrošački stečaj, kao i drugi pravni odgovori na problem potrošačke prezaduženosti, predstavlja „plodno“ područje za poredbeno-pravna istraživanja. Štoviše, problemi povezani s prezaduženosti mogu odstupati od zemlje do zemlje jer postojanje problema ovisi, u dijelu, i o modelima socijalnih prestacija, vrstama pravnih sredstava koji su na raspolaganju vjerovnicima za neplaćene tražbine, i slično. S jedne strane, postoji mogućnost uvida u ono što stvara razlika između pravnih pravila i instituta u različitim pravnim sustavima. Budući da se reforma potrošačkog stečaja događa, ili se raspravlja o reformi u gotovo svim pravnim sustavima, ima znatan broj studija s različitim pravnim pristupima u različitim zemljama. S druge strane, tu je i prilika da se istraži i ono što autore zanima, a to je povijesni razvoj instituta potrošačkog stečaja, jer je i teza rada tvrdnja kako bi trebalo mnogo više analizirati kako su nastajali sistemi na zapadu, nego što analiziramo kako je danas na zapadu. U konačnici povijesno pravna analiza razvoja instituta potrošačkog stečaja doprinosi i raspravi o reviziji hrvatskog stečajnog zakonodavstva i potrebi implementacije adekvatnih rješenja instituta potrošačkog stečaja u pozitivno hrvatsko pravo u skladu sa zahtjevom poštivanja dostojanstva potrošača. |
| Abstract (english) | Until twenty years ago the academic literature on the analysis of consumer
bankruptcy institute did not exist. Most countries did not have a system of consumer
bankruptcy and therefore no legal theorists and practitioners who would be
recognized as an expert in the area of consumer bankruptcy and / or other remedies
for the problem of consumer over-indebtedness. Since then, however, there has been
a rapid growth in consumer credit, a rise of over-indebtedness of consumers, and
consequently (and inevitably) increase in consumer bankruptcy. From east to west,
these are, for example, Telfer in New Zealand, Zhang for China and Vietnam, Booth
for Korea and Hong Kong, Mason and Dun for Australia, Efrat for Israel, Reifner
and Garašić for Germany, Bartulovic and Bodul for Croatia, Radovic and Jovanovic-
Zattila for Serbia, Hüls, Jungmann and Niemeijer for the Netherlands, Ramsay for
United Kingdom, and Manuel and Frade for Portugal, Lopes for Brazil, Jacoby,
Braucher, Sullivan, Warren and Westbrook for the United States. The vast majority of
papers analyzes the institute through the political circumstances in the country, with
an emphasis on legislative regulation and its results in solving problem of consumer
insolvency. So, we can recognize consumer bankruptcy, as well as other legal
responses to the problem of consumer over-indebtedness, as ―fertile‖ area for
comparative legal research. Moreover, the problems associated with overindebtedness
may vary from country to country because the problem depends, in part,
of the models of social benefits, types of remedies available to the creditors for unpaid
claims, et seq. On the one hand, there is the possibility of insight into what creates the
difference between legal rules and institutes in different legal systems. Since the
reform of consumer bankruptcy occurs, or is discussed in almost all jurisdictions,
there are a significant number of studies with different legal approaches in different
countries. On the other hand, there is also an opportunity to explore what the authors
are interested in, and that is the historical development of the institute of consumer
bankruptcy, because the thesis states that we should analyze how systems have
emerged in the West, much more then we analyze how they are today in the West.
Ultimately historically legal analysis of the institute of consumer bankruptcy
contributes to the debate on the revision of Croatian bankruptcy legislation and the need for implementation of adequate solutions regarding the institute of consumer
bankruptcy in positive Croatian law, all in accordance with the requirement to
respect the dignity of consumers. |
