U radu autor prikazuje i analizira pitanje učinka i naravi europeizacije oporezivanja i to kroz prizmu utjecaja ustavnih načela u oporezivanju. Ujednačena i ekstenzivna primjena ustavnih normi kao i normi europskoga prava u poreznim predmetima trebala bi obuhvatiti i standarde pravne države u oporezivanju, dakle porezne pravednosti, socijalne države i pravičnog postupka. Praksa Europskog suda za ljudska prava te b praksa Suda Europske unije sa nacionalnim ustavnosudskim jurisprudencijama potvrđuju stvaranje i razvoj europskog zajedničkog identiteta. Zajednička ustavna tradicija država članica posredno doprinosi stvaranju i zajedničkog europskog poreznog identiteta. U radu se analiziraju hrvatske ustavne norme koje se primjenjuju u pitanjima oporezivanja. Europska dimenzija ustavnih načela razvija se kontinuirano, u među utjecajima država članica i Unije. Zbog toga se u radu prikazuje i za područje oporezivanja značajan odnos Suda EU i Europskog suda za ljudska prava. Poseban dio u radu je posvećen prikazu načela porezne pravednosti kao dijela europskog ustavnog identiteta. Istražuju se osnovna načela izgradnje poreznih sustava, često pozicionirana između zahtjeva konstitucionalizma i suvremenih zahtjeva koji proizlaze iz globalizacije. U središnjem dijelu rada raspravlja se o naravi ustavnih načela, supstancijalnom i procesnom učinku u kontekstu poreznog prava. Posebno se prikazuju procesni aspekti ustavnopravne zaštite temeljnih prava u europskoj perspektivi. Zaključuje se o rastućem utjecaju zajedničkih općih pravnih načela kroz navedenu, europsku dimenziju ustavnih načela u oporezivanju. Europska dimenzija ustavnih načela u oporezivanju potvrđuje formalnu i materijalnu narav poreznog prava te temeljem zajedničke ustavne tradicije doprinosi jačanju europskog identiteta i integracije.