U ovom radu je opisan ustavni razvitak Republike Hrvatske, kako je od polupredsjedničkog sustava došla na parlamentarni sustav te koje su bile promjene ustava koje su bitne za položaj državnog poglavara Republike Hrvatske. Razrađene su ovlasti predsjednika Republike te njegov položaj u društvu i političkom životu. Ovlasti hrvatskog predsjednika su uspoređene s zemljama Europske Unije. Napravljena je usporedba s Republikom Francuskom koja ima polupredsjednički sustav kakav je imala i Republika Hrvatska od 1990. – 2000. godine. U ovom slučaju se jasno vidjelo koliko francuski predsjednik ima veću ulogu u političkom životu i veće ovlasti. Ista usporedba napravljena je sa Saveznom Republikom Njemačkom. Njemački predsjednik nije izabran neposredno te uživa znatno manje ovlasti. U Njemačkoj je za takav položaj predsjednika zaslužan strah od samovolje pojedinca pa mu se nije htjelo dati puno samostalnosti u odlučivanju. Sljedeća usporedba je s Republikom Italijom gdje je opisan povijesni razvitak političkog sustava Italije i položaj predsjednika Republike kojega bira Parlament na vrijeme od 7 godina i nema mogućnost ponovnog izbora. Zadnja usporedba se tiče Republike Slovenije koja je specifična zbog neposrednog izbora predsjednika, a kojem su ipak dane vrlo ograničene ovlasti kojima se htjela ograničiti samovolja pojedinca.