Porezni obveznici imaju obvezu plaćanja, ali uloga poreznih obveznika nije samo plaćanje poreza već i uživanje svojih prava. U svim suvremenim i demokratskim državama zaštita prava poreznih obveznika ima visoko mjesto u hijerarhiji prava građana te se sve češće ističe promjena za korjenitim promjenama u odnosima između države i poreznih obveznika. U većini zemalja sama zaštita poreznih obveznika je zajamčena Ustavom pojedine države kao najvišim pravnim aktom države.Prema tome trebalo bi težiti da se porezna obveza utvrđuje prema načelima jednakosti i pravednosti koja će vrijediti jednako za sve bez iznimke. Plaćanje porezne obveze za nijednog poreznog obveznika, bila to fizička ili pravna osoba, nije ugodno jer smanjiva gospodarsku moć samog poreznog obveznika. Porezna uprava je dio državne uprave čija je zadaća da utvrdi poreznu obvezu te je ona organizirana kao samostalna i jedinstvena jedinica državne uprave. Kao pravo poreznog obveznika smatra se zahtjev poreznog obveznika da njegova obveza bude točno, jasno i nedvosmisleno utvrđena što dovodi do zaključka da se porezna obveza utvrđuje prema diskrecijskoj osnovi. Zaštita poreznog obveznika vrši se kroz socijalnu pravednost koja obuhvaća ekonomski, pravni, moralni i politički koncept te kroz visinu poreznog opterećenja poreznog obveznika. Ako porezni obveznik smatra da mu je porezna obveza krivo utvrđena ili ako smatra da mu je neko pravo povrijeđeno, porezni obveznik se može žaliti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju porezne obveze. Također može podnijeti žalbu ako rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. U Republici Hrvatskoj upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud sa sjedištem u Zagrebu.