Maloljetničko kazneno pravo predstavlja poseban segment kaznenog prava koji se bavi specifičnostima pravnog položaja maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Posebnost kaznenog postupka prema maloljetnicima, u odnosu na redoviti kazneni postupak, proizlazi iz različite svrhe koju ovaj postupak ima. Dok redoviti kazneni postupak nastoji osigurati primjenu kazni temeljenih na krivnji i postojanju kaznenog djela, kazneni postupak prema maloljetnicima usmjeren je na odgoj, zaštitu i rehabilitaciju mladih počinitelja. Usvajanjem Zakona o sudovima za mladež iz 1997. godine označilo je značajan korak u pravosudnom sustavu Hrvatske, jer je po prvi put uspostavljena cjelovita i specijalizirana pravna regulativa koja obuhvaća sve aspekte kaznenog postupka prema maloljetnicima. Direktiva (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. godine, ključna je u osiguravanju postupovnih jamstava za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima. Države članice zadužene su da ovu direktivu implementiraju, ali su slobodne proširiti prava koja ona propisuje, s ciljem pružanja još veće zaštite djece. Republika Hrvatska izvršila ju je zadnjim izmjenama Zakona o sudovima za mladež. Ova direktiva igra važnu ulogu u osiguravanju da se prema djeci u kaznenim postupcima postupa s posebnom pažnjom i da im se pruža odgovarajuća zaštita, obrazovanje i podrška, kako bi se osiguralo da su kaznene mjere prilagođene njihovim individualnim potrebama i razini nihove kaznene odgovornosti.