Predmet ovog rada je usporedba pravnog uređenja pomorskopravnih instituta, zajedničke havarije i akcije spašavanja na moru. Ovakvim pristupom radu nastoji se povezati detaljno i iscrpno teorijsko određivanje pojmova s praksom koja nas svakodnevno okružje, ali se i događa u slijed olujnih nevremena ili pak nepažnje ljudskog faktora. Ovaj rad se sastoji od uvoda, tri glavne cjeline te zaključka. U uvodu, primaran cilj je zaintrigirati čitača da nastavi s čitanjem, ali i olakšati mu daljnje razumijevanje teksta, pa tako objašnjava odvijanje pomorskog prometa zbog kojeg dolazi do pravnog uređenja instituta koji su fokus rada. Prva cjelina detaljno određuje pojam zajedničke havarije, odnosno svakog namjeranog i razložnog izvanrednog troška i svake namjerne i razložne štete učinjene, odnosno prouzročene od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamjenjuje, ako su bili razborito poduzeti radi spašavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički prijeti. Druga cjelina predstavlja opsežno izlaganje o akciji spašavanja, odnosno je svakog čina ili činidba poduzetog radi pomoći brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru. Na temelju prethodna dva dijela, u kojima su detaljno razrađeni elementi takvih pojmova, u trećoj cjelini dolazi do njihove komparacije, iz čega kao suština teksta proizlaze njihove sličnosti i razlike. Zaključak, kao posljednji dio ovog diplomskog rada, predstavlja sumiranje ključnih pojmova i promišljanje do kojeg iščitavanje rada dovodi