Odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec od 1965. godine služi kao odlagalište komunalnog, neopasnog i industrijskog otpada Grada Zagreba i njegove okolice. Odlagalište je smješteno na području Zagrebačkog vodonosnog sustava koji predstavlja strateške zalihe podzemne vode. Nizvodno od odlagališta nalazi se područje „Kosnica“ koje je rezervirano u Prostornom planu Zagrebačke županije za izgradnju budućeg vodocrpilišta koje će zbog strateški značajnih zaliha podzemne vode biti okosnica vodoopskrbe Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Zbog potrebe za zaštitom strateških zaliha podzemne vode, pristupilo se izradi planova sanacije ovog odlagališta. Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, započeti su radovi na sanaciji koji su završeni 2003. godine, s nastavkom odlaganja do 2017. godine. Tijekom sanacije odlagališta praćena je kakvoća zraka i podzemne vode prema kojima je bila ocijenjena uspješnost sanacije. U disertaciji se analizom kakvoće i razina podzemne vode rekonstruiraju smjerovi toka podzemne vode na području odlagališta Jakuševec u vremenu i prostoru te se određuju promjene koncentracija pojedinih onečišćivača. U disertaciji je prezentirana povijest rada odlagališta Jakuševec koja uključuje povijest odlaganja otpada te količine i njegov sastav, radove sanacije i monitoring. Na osnovi rezultata istraživanja rekonstruirani su smjerovi toka podzemne vode na području odlagališta Jakuševec, identificiran je i kvantificiran utjecaj procjednih na podzemne vode, ocijenjeni su uspješnost rada Interventnog crpnog sustava i uspješnost provedene sanacije, a na kraju je dan prijedlog mjera zaštite podzemnih voda. Analizom smjerova toka, utvrđeno je da se podzemna voda dominantno giba u smjeru jugoistoka i istoka, a manjim dijelom i prema vodocrpilištu Petruševec. Nakon početka radova sanacije došlo je do značajnog porasta koncentracije pojedinih onečišćivača, a pad koncentracija je uslijedio po završetku sanacije s time da treba napomenuti da su današnje koncentracije pojedinih onečišćivača u podzemnoj vodi još uvijek veće od onih prije početka sanacije tj. još se uvijek nisu snizile na koncentracije kakve su u podzemnoj vodi bile u vrijeme kad odlagalište nije bilo sanirano. U smjeru istoka, u rubnim piezometrima je registriran značajan pad koncentracija amonij iona u podzemnoj vodi međutim i dalje su prisutne visoke razine metala registrirane u podzemnoj vodi, posebice željeza, a koje upućuju na dodatan oprez i potrebu uključivanja piezometara koji se nalaze istočno u sustav monitoringa.