Četrnaest uzoraka metamorfnih stijena prikupljeno je u okolici Blagojevog Kamena u istočnoj Srbiji, s glavnim ciljem odredbe mineraloških i petroloških značajki stijena. Područje pripada Istočno Srpskim Karpato–balkanidima, dijelu orogenskog pojasa koji se prostire kroz Rumunjsku, Srbiju i Bugarsku, a okružuje Mezijsku platformu. Polarizacijskom mikroskopijom utvrđen je mineralni sastav metamorfnih stijena, a kombinacijom masene spektrometrije i atomske emisijske spektrometrije (ICP–MS i ICP–AES) određen je kemijski sastav stijena. Prema svojim petrografskim karakteristikama, stijene su određene kao hornfels i škriljavci. Kordijerit–kvarc–epidote–klorit–aktinolitski hornfels nastao je kontaktnim metamorfizmom vezanim uz intruzije variscijskih granitoida koji su intrudirali u metamorfnu podlogu Kučaj terena u blizini mjesta uzorkovanja. Ostatak stijena pripada Barrow–vljevoj metamorfnoj sekvenci niskog i srednjeg stupnja, koje karakterizira zonalni raspored indeks–minerala: klorit, epidot, biotit, amfibol i granat. Uočeni metamorfni slijed Barrow–vljevog tipa uspoređen je s regionalnim Barrow–vljevim metamorfizmom na sjevernom dijelu mega jedinice Tisza–Dacia gdje graniči s Mezijskom platformom. Koristeći podatke o glavnim, sporednim i elementima u tragovima moguće je odrediti protolite i tektonski smještaj nastanka protolita. Albit–epidot–klorit–amfibolski škriljavac, epidot–klorit–feldspat–amfibolski škriljavac i klorit–epidot–albit–amfibolski škriljavac nastali su iz bazalta odnosno andezita ili subalkalnog bazalta, a granat–kvarc–klorit–amfibol–albitski škriljavac iz andezita. Albit–epidot–klorit–amfibolski škriljavac, epidot–klorit–feldspat–amfibolski škriljavac i klorit–epidot–albit–amfibolski škriljavac nastaju iz normalnih do blago obogaćenih bazalta srednjeoceanskih hrptova. Granat–kvarc–klorit–amfibol–albitski škriljavac nastaje iz protolita koji pokazuje svojstva bazalta vulkanskog luka i toleita unutar ploča do kalc–alkalnih bazalta.