Panonski dio Hrvatske ima povoljne geotermalne karakteristike, a prirodni izvori termalne vode temperatura do 65 °C pojavljuju se na dvadesetak lokacija. Te vode se koriste tisućljećima, a u proteklih pedeset godina predstavljaju ključni resurs turističkih i lječilišnih centara. Povećanje potražnje za termalnom vodom s vremenom je potaknulo crpljenje većih količina. Međutim, termalna izvorišta su dio hidrotermalnih sustava koji uključuju: područja prihranjivanja u planinskim zaleđima izvora; geotermalne vodonosnike (uglavnom mezozojske karbonatne stijene) u kojima se voda zadržava i zagrijava zbog toplinskog toka iz Zemljine unutrašnjosti; i područja istjecanja na mjestima povoljnih struktura veće propusnosti. Kontinuirano funkcioniranje takvih sustava zavisi od osjetljive ravnoteže između brzine toka podzemne vode, procesa taloženja / otapanja i tektonskih pokreta. Kako bi se ta ravnoteža očuvala i termalna izvorišta koristila na održiv način, potrebno je razumijevanje na razini sustava te su istraživanja predložena s tim ciljem. Rezultati multidisciplinarnih istraživanja (strukturno- geološka, hidrogeološka, geotermijska, hidrogeokemijska, geofizička i daljinska istraživanja) koriste se za izradu konceptualnih modela hidrotermalnih sustava, 3D geološku rekonstrukciju, hidrogeološku i termalnu parametrizaciju jedinica i provedbu numeričkih simulacija funkcioniranja sustava u neporemećenim uvjetima i s različitim scenarijima crpljenja. Metodologija se testira na tri pokusna područja u Hrvatskoj gdje se koristi termalna voda. Istraživanja se provode u sklopu petogodišnjeg uspostavnog istraživačkog projekta HyTheC. Tijekom dosadašnjih triju godina provedbe formirana je istraživačka grupa, nabavljeni su potrebna oprema i usluge te su provedena sva predviđena terenska istraživanja u trima pokusnim područjima (slika 1). Raspored pojedinih metoda istraživanja prema dijelovima hidrotermalnih sustava prikazan je na slici 2. Do sada su izrađeni 3D geološki modeli dvaju hidrotermalnih sustava (Daruvara i Topuskog), dok je jedan i parametriziran (Daruvar) te su u tijeku numeričke simulacije funkcioniranja sustava korištenjem komercijalnih programskih paketima i programa otvorenog koda. Kvalitetni konceptualni i numerički modeli koji će biti izrađeni u sklopu projekta omogućit će ocrtavanje i zaštitu područja prihranjivanja i određivanje održivih crpnih količina, što je preduvjet za dugoročno održivo korištenje hidrotermalnih sustava, a trenutno nije adekvatno regulirano u hrvatskom zakonodavnom okviru.Povećano korištenje termalne vode predviđeno je mnogim europskim i hrvatskim strateškim dokumentima iz područja energetike, turizama i zaštite okoliša. Stoga HGICGS uspostavlja multidisciplinarnu grupu za istraživanje hidrotermalnih sustava koja će doprinijeti odgovornom razvoju geotermalnih lokaliteta u našoj državi, te biti znanstveno produktivna i konkurentna u prijavama na natječaje različitih mehanizama financiranja.